o nama | radionice | info kompost-telefon | reciklaža | kompost kurs | kontakt

 
 

ANKETA

 

Da li kompostirate?
 
Da
ne
 

Rezultati

 

DONATORI

 

- Friedensbrugg Leimental
- Britansko veleposlanstvo
- OSCE
- AED-USAID
- Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo
- Županija Osječko-baranjska
- Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva
- Causses Commune Vaud CH, Švicarska
- Tržnica Osijek
- Unijapapir Osijek
- Unikom Osijek
- RJ Zelenilo Osijek
- Baumax
- Uradi Sam
- Figaro
-
Lura d.d.
-
Nexe Grupa Našicecement
- Gradska četvrt Retfala
- HP hrvatska pošta
- Unikomerc d.d.

 
 
 

BILTEN BROJ: 20 - Svibanj 2005

Bilten broj: 2, 3, 4, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 119, 131,

Da li je dobro spaljivati biljne ostatke?
Spaljivanje biljnih ostataka može biti dvojako. Obično se pale ostaci skupljeni u jednu ili više hrpa ili se pali čitava njiva. I jedno i drugo spaljivanje je ekološki štetno jer troši previše kisika koji je neophodan živim bićima naše planete. Gora verzija je spaljivanje čitave njive. Naime, prvi sloj tla je obično humusno – akumulativni sloj. On je ujedno i najhranjiviji sloj tla za biljke. Njegova debljina je, u najboljem slučaju, svega nekoliko centimetara. Tlo dobro opskrbljeno humusom sadrži oko 4% humusa. Ono tlo koje je intenzivno iskorištavano i loše prihranjivano sadrži oko 1,0 % humusa. U humusno – akumulativnom sloju se nalaze mikroorganizmi bez kojih je nemoguća pretvorba organskih ostataka u humus. Mikrobiološka aktivnost u tlu značajna je za plodnost tla, odnosno sposobnost tla da podržava rast i razvoj biljnih organizama. Mikroorganizmi čine manje od 0,5 % mase tla, ali su izrazito bitni za plodnost tla. Brojnost mikroorganizama je najbrojnija u humusno – akumulativnom horizontu. Ujedno, ljudi još nisu izumili način kojim bi sintetizirali humus. Mikroorganizmi su direktno vezani za tlo i prvi reagiraju na promjene uvjeta u tlu. Spaljivanjem površine tla mikroorganizmi humusno – akumulativnog sloja se ubijaju, a mijenja se i sastav samog sloja u kojemu organski dio pougljeni i više se ne može koristiti u ishrani bilja. Pri spaljivanju često zbog vrlo visoke temperature strada i dio sloja tla ispod humusno – akumulativnog sloja, pa je i prirodna obnova puno teža. Savjet s uskličnikom: učinite sebi uslugu – ne spaljujte organske ostatke. Radije ih kompostirajte. Imate li ih previše ili loše raspoređene po njivi ili vrtu, postavite nam pitanje. Rado ćemo vam pomoći u rješavanju vašeg problema.

Mogu li postaviti komposter na betonsku ploču?
Betonska podloga je potrebna tamo gdje se radi o gradskim kompostirnicama u kojima se kompostiraju tone i tone biljnih ostataka, godinama uvijek na istom mjestu. Za kompostiranje u vrtu ili dvorištu preporučam postaviti komposter na zemlju. Pravi kompost uvijek mora imati kontakt s tlom iz kojeg u njega ulaze mikroorganizmi i gujavice.

Moj susjed odlaže biljne ostatke na rešetku slivnika gradske kanalizacije. Da li je to dobro?
Rešetka iznad kanala kao podloga kompostne hrpe ulazi u teže grijehe vrtlara. Provjetravanje je povećano, kontakt s tlom ne postoji, a veliki dio hranjiva s vodom nepovratno otječe kanalom. Ako je kanal i betoniran, onda takvo kompostiranje zaista nema smisla i predstavlja vrijeme utrošeno ni u što.

U kompostu i vrtu nalazim puževe golaće. Kako ih se mogu riješiti?
Vrlo često je borba protiv puževa dugotrajna, iscrpljujuća i što je najgore, neučinkovita. Što se više borite i uključite više negativnih emocija, puževi više napadaju. Svakog viđenog puža sa zadovoljstvom ubijate, često bacajući ga u vrelu vodu, a svako je bacanje popraćeno čak i mržnjom. Unatoč svemu, puževa je svakim danom sve više jer energija groblja privlači žive puževe. Životna energija pobija energiju smrti. Zatvara se začarani krug. Nikada nemojte željeti uništiti ili protjerati sve jedinke određene vrste iz vrta. Svaka vrsta ima točno određenu zadaću u prirodi i ako je nema, može doći do još većeg disbalansa i pojavljivanja još gorih štetočina ili bolesti. Priroda je uvijek jača od ljudi. Tako je puževa sluz prilično hranjiva za biljke. Prvi korak u borbi protiv puževa je ne činiti ono što ih privlači ili bilo na koji drugi način povećava njihovu brojnost. Puževi će povećati svoju brojnost kada se biljke zalijevaju u krivo vrijeme. Jednako tako, povećava njihovu brojnost i unošenje nerazgrađenih životinjskih dijelova. Zato se posebno treba paziti ne dodavati nezreli stajski gnoj tlu. Također, napad može biti jači i kod steljarenja. Puževi su hrana ježevima, žabama krastačama, sljepićima, daždevnjacima, kokošima, patkama i nekim drugim ptičijim vrstama. Stoga, unesite neke od tih vrsta u svoj vrt ili ih podržite u svom vrtu ako svrate. Već je dovoljno ako ih ne potjerate i ne ubijate. Odmah na početku treba shvatiti kako je od pužomora, kemijskog sredstva za ubijanje puževa, više štete nego koristi. Oko najdražih biljaka mogu se postaviti fizičke prepreke poput savijenih limića koji vire iz tla. Ili se može oko biljaka koje puževi napadaju razbacati usitnjene ljuske od jajeta. No, usitnjene ljuske od jajeta tijekom vremena podižu pH tla. Osim toga, potrebno ih je ponovno razbacati nakon svakog okopavanja. Zamka za puževe sastoji se od zdjelice punjene do dvije trećine visine pivom. Puževi su pivopije i nakon što se napiju, utopit će se u pivu. Dobro je i tlo oko biljke pošpricati čajem od preslice. Taj čaj djeluje protiv gljivica, ali unosi i energiju svjetla u tlo, a tu energiju puževi ne vole. Postoje i biodinamički pripravci koji učinkovito djeluju protiv puževa. Ukoliko želite saznati više o tome, javite nam se pa ćemo vam pismeno odgovoriti.

mr. sc. Jasenka Vizentaner, dipl. ing. šum.