o nama | radionice | info kompost-telefon | reciklaža | kompost kurs | kontakt

 
 

ANKETA

 

Da li kompostirate?
 
Da
ne
 

Rezultati

 

DONATORI

 

- Friedensbrugg Leimental
- Britansko veleposlanstvo
- OSCE
- AED-USAID
- Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo
- Županija Osječko-baranjska
- Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva
- Causses Commune Vaud CH, Švicarska
- Tržnica Osijek
- Unijapapir Osijek
- Unikom Osijek
- RJ Zelenilo Osijek
- Baumax
- Uradi Sam
- Figaro
-
Lura d.d.
-
Nexe Grupa Našicecement
- Gradska četvrt Retfala
- HP hrvatska pošta
- Unikomerc d.d.

 
 
 

BILTEN BROJ: 51 - Siječanj 2008

Bilten broj: 2, 3, 4, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 119, 131,

Hranidbeni lanac - živa bića u kompostu
U kompostnoj hrpi se, isto kao i u prirodi, događa ista stvar: pretvorba visoko organiziranih, složenih organskih tvari (ugljikohidrati, proteini, masnoće - ulja, i dr. sastavni dijelovi žive stanice) u nešto jednostavnije (ugljični dioksid, voda, humusne tvari, dužični spojevi, minerali). Ugljični dioksid, voda i jednim dijelom dušik, ponovo postaju dio globalne izmjene tvari u prirodi, dok humus i minerali ostaju na mjestu pretvorbe, u zemlji, bolje reći u dijelu tla gdje su dostupni i osiguravaju hranu živim organizmima.
Što u prirodi odumre, odnosno obavi svoju životnu funkciju, prvo leži i pokriva gornji sloj tla. To je osnova prehrane mnoštva mikroorganizama i malih životinja (gliste, puževi, stonoge, muhe, larve raznih kukaca...). Svi žive od toga što mi, ljudi, smatramo otpadom.
Male životinje ne stvaraju samo neposredno sloj humusa, one imaju zadatak ustinjavanja i miješanja gornjeg sloja tla. Također, sve one proizvode izmet koji pod djelovanjem mikroorganizama također ulazi u humus. Bakterije su osnovna hrana npr. protozoama (životinjski jednostanični organizmi kao ameba). Mikrogljivice su hrana raznim malim kukcima kojima se, opet, hrane miševi, stonoge... Tako se put nastavlja i povezuje. Aktivnost organizama u gornjem sloju tla je uređen dnevnim ili godišnjim ritmom. Međutim, pri mrazu ili suši dolazi do zastoja.
Kompostna hrpa nije ništa drugo nego priroda u malom, koju je čovjek stvorio zbog potrebe za iskorištavanjem biološkog otpada i njegovom brzom pretvorbom u humus. Tu se, također, pojavljuju isti organizmi koji djeluju ubrzano, ali u vremenskom redoslijedu, dok se u prirodi sve odigrava istovremeno.
Ako sve dobro usitnimo, izmiješamo i navlažimo, mikroorganizmi imaju idealan prostor za razmnožavanje i odmah se daju na posao. U fazi hlađenja, još više u fazi pretvorbe dolazi do prisustva malih životinja. Gliste se mogu brzo razmnožavati jer imaju idealne uvjete.
U prirodi imaju slobodan pristup sva živa bića, hranidbeni lanac je savršeno povezan. To nije slučaj s našom kompostnom hrpom. Naravno, to će se promijeniti kad kompost promiješamo sa zemljom i kad postane dio prirodnog sustava. Najbolje je upotrijebiti ga dok su još mikroorganizmi i male životinjice aktivne i pune života. Još se jednom pokaže da je dobro spravljen kompost puno više od samog organskog gnojiva.

O akciji "Božićna jelka 08"...
Ako ste za Božić svoj dom ukrasili odrezanom jelkom, važno je što će se s njom dogoditi nakon blagdana. Hoće li završiti u smeću ili će nastaviti živjeti u nekom drugom obliku, također ovisi o vama. Drvo se može upotrijebiti kao energent (drvo za loženje) ili, nakon usitnjavanja, kao dodatak kompostu.
Dio božićnih drvaca, već osmi put zaredom, spasili smo od besmislenog propadanja na deponiji smeća, tako što smo sva drvca koja su donesena na sabirna mjesta, uz pomoć Unikoma i Zelenila usitnili i korisno upotrijebili za pripremu komposta.
Prikupljanje božićnih drvaca je u Retfali, zapadnom dijelu Osijeka, već postalo tradicionalno. Po osmi put, građani su svoja božićna drvca donosili i odlagali na dvije lokacije u Retfali. Ove je godine odaziv bio vrlo velik te je dobar dio božićnih drvaca spašen od besmislenog propadanja na smetlištu.