o nama | radionice | info kompost-telefon | reciklaža | kompost kurs | kontakt

 
 

ANKETA

 

Da li kompostirate?
 
Da
ne
 

Rezultati

 

DONATORI

 

- Friedensbrugg Leimental
- Britansko veleposlanstvo
- OSCE
- AED-USAID
- Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo
- Županija Osječko-baranjska
- Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva
- Causses Commune Vaud CH, Švicarska
- Tržnica Osijek
- Unijapapir Osijek
- Unikom Osijek
- RJ Zelenilo Osijek
- Baumax
- Uradi Sam
- Figaro
-
Lura d.d.
-
Nexe Grupa Našicecement
- Gradska četvrt Retfala
- HP hrvatska pošta
- Unikomerc d.d.

 
 
 

BILTEN BROJ: 63 - Siječanj 2009

Bilten broj: 2, 3, 4, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 119, 131,

Što je bioplin ?
Bioplin je plinovito gorivo koji se dobiva anaerobnom razgradnjom ili fermentacijom organskih tvari, uključujući gnojivo, kanalizacijski mulj, komunalni otpad ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Sastoji se uglavnom od metana i ugljikovog dioksida U budućnosti bi mogao biti važan izvor energije.
Bioplin tj. smjesa plinova u kojoj je većina metan može se dobiti od svake biomase. Biomasa je sva organska tvar nastala rastom bilja i životinja. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Svake godine na zemlji nastaje oko 2.000 milijardi tona suhe biomase. Za hranu se od toga koristi oko 1,2%, za papir 1%, i za gorivo 1%. Ostatak, oko 96% trune ili povećava zalihe obnovljivih izvora energije. Od biomase se mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije kao što su bioplin, biodizel, biobenzin, a suha masa se može mljeti u sitne komadiće pelete, koji se mogu spaljivati. Dobivena energija se može koristiti za zagrijavanje prostorija i za proizvodnju električne energije.
U Hrvatskoj se razmišlja o regionalnom zbrinjavanju komunalnog otpada gdje bi se u blizini gradilo i bioplinsko postrojenje. Međutim, pri tome treba voditi računa da transport tog ogranskog otpada ne smije biti veći od radijusa od 30 kilometara jer će u suprotnom transportni troškovi neutralizirati dobit.
Hrvatska dnevno potroši 12 milijuna kubika zemnog plina. Kapaciteti rezervoara za zemni plin su 550 milijuna kubika, što je potencijalna količina proizvedenog bioplina od organskog otpada animalnog podrijetla, a to su naše rezerve za 45 dana.
Prema podacima o stočarskoj proizvodnji iz 2005. godine, dnevna količina životinjskih ekskremenata u RH na bazi broja UG iznosi 784.015,26 m3. Najveća proizvodnja stajskog gnoja je u govedarskoj proizvodnji 50,4 posto, zatim u svinjogojskoj proizvodnji 30,5 posto, a ostali udio čine druge životinje. Iz prikazane količine stajskog gnoja moguće je proizvesti dnevno 1,169.850 Nm3 bioplina, što znači da se godišnje može proizvesti oko 426,995.250 Nm3. Naravno, treba naglasiti da količina proizvedenog plina ovisi o vrsti stajnjaka i koncentraciji suhe tvari (ST).
U Hrvatskoj ne postoji ni jedno bioplinsko postrojenje, iako ima nekoliko projekata koji su u fazi realizacije, što svjedoči o velikom interesu i farmera i investitora .