o nama | radionice | info kompost-telefon | reciklaža | kompost kurs | kontakt

 
 

ANKETA

 

Da li kompostirate?
 
Da
ne
 

Rezultati

 

DONATORI

 

- Friedensbrugg Leimental
- Britansko veleposlanstvo
- OSCE
- AED-USAID
- Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo
- Županija Osječko-baranjska
- Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva
- Causses Commune Vaud CH, Švicarska
- Tržnica Osijek
- Unijapapir Osijek
- Unikom Osijek
- RJ Zelenilo Osijek
- Baumax
- Uradi Sam
- Figaro
-
Lura d.d.
-
Nexe Grupa Našicecement
- Gradska četvrt Retfala
- HP hrvatska pošta
- Unikomerc d.d.

 
 
 

BILTEN BROJ: 69 - Srpanj 2009

Bilten broj: 2, 3, 4, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 119, 131,

! Ambrozija - uzrok neugodne alergije !
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), pelinolisni limundžik, u narodu poznata kao partizanka ili Krausova trava, danas se smatra najvećim neprijateljem osoba s alergijskim rinitisom, jer je njezina pelud najjači peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije, ali broj oboljelih je iz godine u godinu sve veći jer se širi i ambrozija. Najrasprostranjenija je u Slavoniji i Baranji, između rijeka Save i Drave te, u novije vrijeme, i uz jadransku obalu (Istra, Zadar,Makarska).
Ambrozija, podrijetlom iz Sjeverne Amerike, u Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima s robnim pošiljkama. Njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskoj zabilježeno je 1941. godine. Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Stabljika je posuta grubim dlačicama, pa je poželjno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. čupa.
Listovi su jajasta oblika, također posuti dlačicama i jako nazubljeni. Cvjetovi su skupljeni u žute grozdove na vrhu stabljike. Biljka najviše voli napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja.
Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira. Korijenje pušta i uz seoske puteve, kanale, željezničke pruge. Nakratko je mogu zaustaviti rijeke, tuneli, mostovi i naselja, no sjemenke poput pravih gerilaca uvijek uspiju pronaći put na drugu stranu, primjerice, promiješane s prašinom na gumama vozila..
Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca), a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka.
Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima i ima dobre aerodinamičke osobine. Može putovati i do 300 kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i uvjete smrzavanja.
Ako ambrozija raste pojedinačno, treba je iščupati zajedno s korijenom. Za veće površine preporučuje se košnja prije negoli biljka počne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Košnju bi trebalo ponoviti svakih 20.-tak dana.
Stabljike ambrozije treba usitniti i zajedno s ostalim biootpadom staviti na kompostište. Spaljivanje je štetno i nepotrebno, budući da mlade biljke ambrozije nemaju sjeme.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini.
Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. Nikad ne možete biti sigurni da ta biljka sutra neće i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.