o nama | radionice | info kompost-telefon | reciklaža | kompost kurs | kontakt

 
 

ANKETA

 

Da li kompostirate?
 
Da
ne
 

Rezultati

 

DONATORI

 

- Friedensbrugg Leimental
- Britansko veleposlanstvo
- OSCE
- AED-USAID
- Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo
- Županija Osječko-baranjska
- Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva
- Causses Commune Vaud CH, Švicarska
- Tržnica Osijek
- Unijapapir Osijek
- Unikom Osijek
- RJ Zelenilo Osijek
- Baumax
- Uradi Sam
- Figaro
-
Lura d.d.
-
Nexe Grupa Našicecement
- Gradska četvrt Retfala
- HP hrvatska pošta
- Unikomerc d.d.

 
 
 

BILTEN BROJ: 73 - Studeni 2009

Bilten broj: 2, 3, 4, 5, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 119, 131,

Što se može kompostirati? Koliko piljevine mogu dodati u kompost?
Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter.
Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv.
Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...)
Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...
Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog, i manje hranjivog.
Omjer C:N ( ugljik:dušik) vrlo je važan za proces fermentacije i pretvorbe komposta.
Omjer C:N ulaznog materijala treba iznositi ca. 20-30: 1
CN odnosi različitih organskih tvari koje služe kao komponente mase za kompostiranje
Materijal Ugljik C Dušik  N
Papir
175-500
1
Piljevina
250-500
1
Drvo-borovina
725
1
Slama
48-125
1
Lišće
30-60
1
Leguminoze
40-50
1
Kuhinjski ostaci
11-20
1
Stajski gnoj
20-30
1
Kokošji gnoj
10
1
Gnojovka
5-13
1
Pokošena trava
12
1
Vrtni otpad
20-60
1
Voćni otpad
13-35
1
Udio materijala bogatog ugljikom i dušikom trebao bi biti (težinski) podjednak.