Kakvo će mjesto u budućim europskim pravilima o kružnom gospodarstvu imati materijali biološkog podrijetla, od bioplastike do komposta? To je Europsku komisiju u pisanom zastupničkom pitanju upitala zastupnica u Europskom parlamentu Katri Kulmuni iz kluba Renew. Odgovor Komisije, o kojem je krajem kolovoza 2026. izvijestila Europska mreža za kompost (ECN), čiji je član i kompost.hr, kratak je, ali otkriva smjer u kojem se kreće europska politika.
Prema sažetku ECN-a, Komisija navodi nekoliko inicijativa koje bi trebale poduprijeti materijale biološkog podrijetla. Najvažnije su drugi dio zakona o biotehnologiji (Biotech Act II) i zakonodavni akt o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Act), koji bi trebali biti predloženi do kraja godine, te poseban rad na plastici biološkog podrijetla u okviru Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Te bi inicijative, prema Komisiji, trebale povećati primjenu materijala biološkog podrijetla i poboljšati prikupljanje, obradu i korištenje biootpada. Komisija pritom zagovara tehnološki i materijalno neutralan pristup u Uredbi o ekodizajnu, a revidira i metode za izračun okolišnog otiska proizvoda kako bi bolje odražavale razlike između materijala biološkog i fosilnog podrijetla, primjerice to što biljke tijekom rasta vežu ugljični dioksid.
U članku o Biotech Actu II pisali smo o tome kako bi taj zakon mogao stvoriti tržište za gnojiva biološkog podrijetla. Odgovor Komisije pokazuje da je on samo jedan dio šire slagalice, u kojoj se na kraju godine očekuje i zakonodavni akt o kružnom gospodarstvu.
Akt o kružnom gospodarstvu: zajedničko tržište za sekundarne sirovine
Zakonodavni akt o kružnom gospodarstvu najveći je novi europski propis o otpadu u ovom mandatu Komisije. Prema analizi istraživačke službe Europskog parlamenta, polazište je nezadovoljavajuća razina kružnosti: udio recikliranih materijala u ukupnoj potrošnji materijala u Europskoj uniji 2024. iznosio je 12,2 posto i stagnira, dok je cilj za 2030. udvostručiti ga na 24 posto. Akt bi trebao stvoriti jedinstveno europsko tržište za sekundarne sirovine i otpad, uskladiti pravila o prestanku statusa otpada, kojih danas ima 27 različitih nacionalnih sustava, ujednačiti sustave proširene odgovornosti proizvođača i revidirati pravila o električnom i elektroničkom otpadu.
Prijedlog je prvotno bio najavljen za treće tromjesečje 2026., ali je odgođen nakon što je Odbor za regulatorni nadzor Komisije iznio primjedbe na procjenu učinka. Prema pisanju specijaliziranog portala EUWID, Komisija ga namjerava predstaviti 11. studenoga 2026.
Biootpad u dosadašnjim raspravama o aktu nije bio u središtu pozornosti. Organizacija Zero Waste Europe zatražila je ciljeve i za obradu biootpada, a ECN se zalaže za cilj recikliranja hraniva iz biootpada. Akcijski plan za gnojiva iz svibnja 2026. upućuje u istom smjeru, jer najavljuje da će Komisija procijeniti treba li uvesti ciljeve recikliranja hraniva. Hoće li se to naći u aktu, znat će se tek kada prijedlog bude objavljen. Za kompostane i bioplinska postrojenja posebno će biti važno kako će akt urediti prestanak statusa otpada, jer o tome ovisi može li se kompost i digestat lakše prodavati izvan države u kojoj su proizvedeni.
Slagalica europskih politika
Materijali biološkog podrijetla i biootpad danas se pojavljuju u najmanje šest europskih politika, koje su donesene ili se pripremaju u razmaku od samo godinu dana.
Polazište je nova europska strategija za biogospodarstvo iz studenoga 2025. Prema Komisiji, biogospodarstvo zapošljava više od 17 milijuna ljudi, oko osam posto svih radnih mjesta u Uniji, a 2023. vrijedilo je 2,7 bilijuna eura. Strategija predviđa veću potražnju za proizvodima s udjelom sastojaka biološkog podrijetla, moguće i putem ciljeva u propisima, te veću vrijednost sekundarne biomase, u koju spada i organski otpad. Biotech Act II trebao bi te ciljeve pretvoriti u konkretne alate, poput obveznih minimalnih udjela sastojaka biološkog podrijetla, a Akcijski plan za gnojiva izričito navodi da će se u njemu pripremiti tržišta i za gnojidbene proizvode biološkog podrijetla.
Materijali biološkog podrijetla ne završavaju samo kao proizvodi, nego i kao otpad. Zato je za kompostiranje jednako važno što se događa na kraju njihova životnog vijeka, što uređuje upravo nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Kompostabilna ambalaža dolazi u kantu za biootpad
Za kompostane je najkonkretnija promjena već propisana. Prema Uredbi (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu, od 12. veljače 2028. određene vrste ambalaže morat će biti kompostabilne u industrijski kontroliranim uvjetima u postrojenjima za obradu biootpada. Riječ je o propusnim vrećicama za čaj i kavu, mekanim jednokratnim jedinicama za čaj ili kavu koje se odlažu zajedno sa sadržajem te naljepnicama koje se lijepe izravno na voće i povrće. Države članice mogu kompostabilnost propisati i za neke druge oblike ambalaže, primjerice za vrlo lagane plastične vrećice, ako za to postoji odgovarajuća infrastruktura, a mogu zahtijevati i da ambalaža bude prikladna za kućno kompostiranje.
Logika je jednostavna: radi se o ambalaži koja ionako redovito završava zajedno s ostacima hrane. Proizvođači kompostabilne plastike tvrde da će takva ambalaža povećati količinu odvojeno prikupljenog biootpada i smanjiti onečišćenje komposta običnom plastikom. Za kompostane to ipak donosi i nove zadatke. Kompostabilna ambalaža mora se u postrojenju stvarno razgraditi u vremenu koje traje njihov proces, a građani je moraju razlikovati od obične plastike, koja u biootpad ne pripada. Kao što smo pisali u članku o opasnostima u ulaznim sirovinama, sustavi kakvoće komposta zato inzistiraju na kontroli onoga što ulazi u postrojenje.
Važan je i najavljeni rad Komisije na metodama izračuna okolišnog otiska. Ako se u njima bude priznavalo da materijali biološkog podrijetla tijekom rasta vežu ugljični dioksid, proizvodi od takvih materijala mogli bi u usporedbama s fosilnim alternativama prolaziti bolje nego danas. S druge strane, Komisija zagovara tehnološki i materijalno neutralan pristup u pravilima o ekodizajnu, što znači da materijali biološkog podrijetla neće imati automatsku prednost, nego će se ocjenjivati prema svojim učincima.
Što traže europski kompostari
ECN u objavi o odgovoru Komisije ne iznosi vlastiti komentar, ali su njegovi zahtjevi poznati iz ranijih dokumenata. U doprinosu o Biotech Actu II ECN je zatražio uklanjanje prepreka u propisima o gnojidbenim proizvodima i nusproizvodima životinjskog podrijetla, obvezujuće ciljeve za zamjenu mineralnih gnojiva gnojivima i poboljšivačima tla od biootpada i za zamjenu treseta u uzgojnim supstratima te financijsku potporu krajnjim korisnicima komposta i digestata. Na webinaru u svibnju zatražio je cilj recikliranja hraniva iz biootpada u aktu o kružnom gospodarstvu. Kada oba zakonodavna prijedloga budu objavljena, bit će jasno koliko je od toga Komisija prihvatila.
Što to znači za Hrvatsku
Hrvatska je u srpnju 2026. dobila Strategiju biogospodarstva do 2035., koja biootpad izričito ističe kao izvor biomase koji ne konkurira proizvodnji hrane. Europski propisi koji se sada pripremaju mogli bi postati ključni alati za provedbu te strategije, ali samo ako bude dovoljno kvalitetnog biootpada. Prema podacima iz strategije, 2024. je više od polovine komunalnog biootpada završilo na odlagalištima, a na oporabu je upućeno oko 27 posto.
Za hrvatske kompostane najbliža je promjena ona iz Uredbe o ambalaži. Od veljače 2028. u spremnicima za biootpad očekuje se više kompostabilnih vrećica za čaj, jedinica za kavu i naljepnica s voća, a možda i kompostabilnih vrećica, ovisno o tome što će propisati Hrvatska. Postrojenja bi stoga već sada trebala provjeriti mogu li takvu ambalažu razgraditi u svojim uvjetima, a gradovi i općine pripremiti jasne upute građanima o tome što smije, a što ne smije u biootpad.
Dugoročno su važniji akt o kružnom gospodarstvu i Biotech Act II. Ako uvedu usklađena pravila o prestanku statusa otpada, ciljeve recikliranja hraniva ili obvezne udjele sastojaka biološkog podrijetla, potražnja za kompostom i digestatom mogla bi znatno porasti, a s njom i vrijednost biootpada koji se danas u Hrvatskoj još velikim dijelom odlaže. Prvi od ta dva prijedloga očekuje se već idući tjedan, a kompost.hr pratit će što će u njemu biti o biootpadu.
Izvori
- ECN (2026.): More information on the place of bio-based materials in future Circular Economy Policies, objava od 31. kolovoza 2026. compostnetwork.info
- Europski parlament: zastupničko pitanje E-002355/2026 i odgovor Komisije. Pitanje · Odgovor (PDF)
- Istraživačka služba Europskog parlamenta (2026.): Circular economy act, PE 782.628. europarl.europa.eu (PDF)
- EUWID (6. 10. 2026.): Circular Economy Act proposal expected on 11 November. euwid-recycling.com
- Europska komisija (27. 11. 2025.): New plan to unlock the bioeconomy’s potential. commission.europa.eu
- Uredba (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu, članak 9. – sažeci: European Bioplastics · PPWR Connect
- Europska komisija (2026.): Akcijski plan za gnojiva, COM(2026) 310. Vijeće EU, dok. 9437/26
- ECN (2026.): Doprinos o Biotech Actu II. compostnetwork.info (PDF)
- Hrvatski sabor (2026.): Strategija biogospodarstva do 2035., NN 74/2026; prijedlog Vlade RH. sabor.hr (PDF)
SAVJETODAVNI PARTNER
