Europska komisija objavila je poziv za prikupljanje dokaza i provedbu javnog savjetovanja o reviziji Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova EU-a (EU ETS) koji uključuje pomorski, zrakoplovni sektor i stacionarna postrojenja, kao i Rezervu za stabilnost tržišta. Ova inicijativa, čija je objava planirana za treće tromjesečje 2026. godine, posebno je značajna za sektor gospodarenja otpadom jer istražuje mogućnost uključivanja spalionice komunalnog otpada i drugih procesa obrade otpada u EU ETS počevši od 2028. godine.
Kontekst inicijative i ciljevi EU-a za klimatske promjene
Direktiva 2003/87/EZ (Direktiva ETS) utvrđuje pravila za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Europske unije, dok je Rezerva za stabilnost tržišta (MSR) za EU ETS uspostavljena Odlukom (EU) 2015/1814. Europski zakon o klimi (Uredba (EU) 2021/1119) postavio je pravno obvezujući cilj postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova najkasnije do 2050. godine, uz prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Trenutna EU ETS legislativa postavlja cilj smanjenja emisija od 62% za stacionarna postrojenja, zrakoplovstvo i pomorski promet (ETS1) do 2030. u usporedbi s 2005. godinom. Stabilnost i potpuna provedba postojećeg zakonodavnog okvira za ispunjavanje klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. preduvjet je da EU ostane na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
Gospodarenje otpadom u kontekstu EU klimatskih ciljeva
Sektor gospodarenja otpadom trenutno nije podložan određivanju cijene ugljika na razini EU-a, iako otpad čini oko 3% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Osim gubitka vrijednih resursa, otpad može imati značajne negativne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš. Spaljivanje otpada može doprinijeti onečišćenju zraka, dok odlagališta mogu kontaminirati vodu i zemlju.
Iako bi emisije iz sektora otpada mogle dodatno smanjiti nakon potpune provedbe svih postojećih EU politika o otpadu, novi instrumenti politike mogli bi podržati daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova iz ovog sektora. Inicijativa posebno istražuje izvedivost uključivanja spalionica komunalnog otpada u EU ETS od 2028. godine, te mogućnost uključivanja drugih procesa gospodarenja otpadom, osobito odlagališta koja stvaraju emisije metana i dušičnog oksida, uz razmatranje usklađenosti s hijerarhijom otpada.
Ključni aspekti inicijative pod revizijom
Procjena učinka istražit će širok spektar opcija u usporedbi s osnovnim scenarijem (nastavak trenutnog ETS1 okvira) za aspekte koji podliježu reviziji, uključujući:
- Emisije iz zrakoplovstva
- Zaštita od istjecanja ugljika
- Uklanjanje ugljika
- Spaljivanje komunalnog otpada
- Netrajna tehnologija hvatanja i korištenja ugljika
- Pragovi toplinskog unosa
- Povezivanje s drugim tržištima ugljika
- Emisije iz pomorskog prometa
- Rezerva za stabilnost tržišta
Komisija će također procjenjivati usklađenost s drugim zakonodavnim aktima EU-a i moguće opcije pojednostavljenja, uključujući evaluaciju administrativnih troškova povezanih s provedbom ETS-a i rizika dodatnog opterećenja koji proizlazi iz obveza praćenja i izvješćivanja.
Potencijalni utjecaj na sektor gospodarenja otpadom
EU ETS jedan je od glavnih instrumenata EU-a u borbi protiv klimatskih promjena: stavljanjem cijene na ugljik, mogu se očekivati značajni pozitivni učinci na okoliš. To uključuje poboljšanje kvalitete zraka, smanjenje zdravstvenih šteta zbog onečišćenja, poticanje učinkovitog korištenja prirodnih resursa i ulaganja u čiste tehnologije i rješenja za uklanjanje ugljika.
Moguće proširenje trgovanja emisijama na nove sektore, uključujući gospodarenje otpadom, i širenje signala cijene ugljika unutar postojećih sektora očekuje se da će: (i) pružiti dodatne opcije za smanjenje emisija diljem EU-a; (ii) potaknuti smanjenja emisija tamo gdje su ukupno najučinkovitija; i (iii) osigurati resurse za ulaganje u klimatske akcije.
Proširenje trgovanja emisijama u odgovarajućem političkom kontekstu osiguralo bi usklađene ekonomske poticaje za smanjenje emisija i prihvaćanje niskougljičnih rješenja. Jači signal cijene ugljika rezultirao bi većim troškovima za one pokrivene subjekte koji se tek trebaju dekarbonizirati, iako točan utjecaj na sektore u cjelini ovisi i o njihovoj sposobnosti prenošenja takvih troškova na potrošače.
Javno savjetovanje i sljedeći koraci
Javno savjetovanje ima za cilj osigurati da javnost i dionici, uključujući one na koje će ova inicijativa izravno utjecati, mogu pružiti svoje stavove i doprinose. Metode savjetovanja uključivat će otvoreno javno savjetovanje (OPC), ciljane intervjue s dionicima, ciljano ispitivanje nacionalnih tijela i prilagođene zahtjeve za podatke za prikupljanje detaljnijih informacija u ključnim tematskim područjima.
OPC se očekuje da će biti pokrenuto u prvom tromjesečju 2025. godine. Trajat će 12 tjedana i bit će dostupno putem stranice Komisije za javna savjetovanja “Have your say” na svim službenim jezicima EU-a. Savjetovanje će tražiti doprinose u područjima kao što su:
- Rješavanje rizika od istjecanja ugljika
- Moguće proširenje pokrivenosti EU ETS-a (poput spaljivanja komunalnog krutog otpada, dodatnih letova i zrakoplovnih aktivnosti te postrojenja s toplinskim kapacitetom ispod 20 MW)
- Rezerva za stabilnost tržišta
- Povezivanje ETS-a s drugim međunarodnim tržištima ugljika
- Mehanizmi podrške za uklanjanje ugljika i CCU tehnologije
Svi članovi javnosti i organizacije pozvani su doprinijeti ovom savjetovanju. Doprinosi se posebno traže od nacionalnih i podnacionalnih upravnih tijela u EU, upravnih tijela u zemljama izvan EU, poduzeća, trgovinskih udruženja, nevladinih organizacija, radničkih udruženja i sindikata, konzultantskih tvrtki, think tankova te istraživačkih i akademskih institucija.
Za sektor gospodarenja otpadom i cirkularne ekonomije, ovo predstavlja važnu priliku za oblikovanje budućih politika EU-a o emisijama stakleničkih plinova i za osiguravanje da specifični izazovi i mogućnosti sektora budu prepoznati u procesu revizije EU ETS-a.
SAVJETODAVNI PARTNER
