Europska mreža za kompost predstavila 11 ključnih preporuka za unaprjeđenje kružnog gospodarenja biootpadom u Europi

Europska mreža za kompost (European Compost Network – ECN), vodeća europska krovna organizacija koja predstavlja sektor recikliranja biootpada, objavila je svoje ključne preporuke za predstojeći Zakon o kružnom gospodarstvu Europske unije. Organizacija je 5. svibnja 2025. predstavila dokument s preporukama koje imaju za cilj podržati rad Europske komisije u izradi ovog važnog zakonodavnog akta koji bi trebao značajno unaprijediti cirkularnost i održivo korištenje bioloških resursa.

Ključna uloga recikliranja biootpada u kružnom gospodarstvu

Prema podacima ECN-a, biootpad predstavlja najveću frakciju komunalnog otpada, čineći oko 34% ukupne količine. Međutim, iako je obvezno odvojeno prikupljanje biootpada na snazi od 1. siječnja 2024. godine, ECN upozorava da mnoge države članice još uvijek nisu implementirale učinkovite sustave prikupljanja, što rezultira gubitkom vrijednih resursa.

U 2022. godini ECN je procijenio da se u EU godišnje odvojeno prikuplja i obrađuje oko 38 milijuna tona komunalnog biootpada, što predstavlja samo 17% ukupnog komunalnog krutog otpada. Kako bi se dostigao cilj recikliranja 65% komunalnog otpada do 2035. godine, odvojeno prikupljeni biootpad trebao bi činiti oko 35% ukupne količine.

Posebno zabrinjavajuće je što i u zemljama s dugogodišnjom obvezom gospodarenja biootpadom, poput Nizozemske i Njemačke, ključni pokazatelj učinkovitosti – količina biootpada preostala u miješanom komunalnom otpadu – i dalje otkriva veliki udio od više od trećine, uglavnom u obliku otpada od hrane.

ECN naglašava da je to ozbiljan problem jer dovodi do gubitka vrijednih resursa koji bi se mogli koristiti za proizvodnju organskih gnojiva i poboljšivača tla (komposta i digestata) te bioplina, što bi doprinijelo cirkularnosti gospodarstva i smanjenju ovisnosti EU o uvozu mineralnih gnojiva.

Poboljšanje zdravlja tla pomoću organskih gnojiva

S obzirom da je više od 60% europskih tala degradirano, ECN ističe da upotreba visokokvalitetnih organskih gnojiva proizvedenih iz recikliranih biogenih resursa može biti učinkovito rješenje za poboljšanje zdravlja tla. Degradirana tla s niskim sadržajem organske tvari manje su produktivna, zadržavaju manje vode i skladište manje ugljika.

Dokazano je da ponavljana primjena komposta i digestata može pomoći u poboljšanju zdravlja i plodnosti tla. U tom kontekstu, organski proizvodi za gnojidbu proizvedeni iz recikliranih hranjivih tvari imaju kapacitet zamijeniti gnojiva na bazi fosilnih resursa i treset, čime doprinose kružnom gospodarstvu i smanjuju ovisnost EU o uvozu mineralnih gnojiva, treseta i kritičnih sirovina.

Ovaj potencijal prepoznala je i Europska komisija u svojoj Komunikaciji o Čistom industrijskom dogovoru iz veljače 2025., ističući da “primjer gnojiva pokazuje potencijal Čistog industrijskog dogovora u različitim sektorima. Pokazuje program cirkularnosti kao sigurnosni program. Domaća proizvodnja gnojiva, uključujući niskougljična gnojiva i gnojiva iz recikliranih hranjivih tvari, smanjuje ovisnosti o uvozu gnojiva i emisijama, promiče kružne poslovne modele i trebala bi smanjiti ulazne cijene za poljoprivrednike.”

Dodatno, anaerobna obrada biootpada, osim digestata, proizvodi i bioplin koji doprinosi cilju Komisije da do 2030. godine dosegne 35 milijardi kubičnih metara biometana. Proizvodnjom bioplina iz biootpada, sektor recikliranja biootpada igra ključnu ulogu u dekarbonizaciji europskog gospodarstva i strateškoj autonomiji EU.

11 ključnih preporuka ECN-a

Kako bi se unaprijedilo gospodarenje biootpadom u Europi, ECN je predložio sljedeće mjere:

1. Uspostavljanje obveznih analiza sastava otpada – ECN predlaže uvođenje obvezne sheme praćenja koja bi uključivala redovitu analizu biootpada preostalog u miješanom komunalnom otpadu, najmanje svakih pet godina, zajedno s ažuriranjem planova gospodarenja otpadom. Ovakve analize omogućile bi usporedbe učinkovitosti različitih sustava prikupljanja i predstavljale bi preduvjet za uspostavljanje obvezujućih ciljeva.
2. Uvođenje cilja recikliranja za komunalni biootpad – Učinkovito odvojeno prikupljanje biootpada preduvjet je za osiguranje proizvodnje visokokvalitetnih organskih gnojiva koja mogu učinkovito zamijeniti mineralna gnojiva. S obzirom da više od polovice biootpada i gotovo 75% otpada od hrane proizvedenog u EU još uvijek nije obuhvaćeno, ECN smatra da je uvođenje kvantitativnog cilja za recikliranje biootpada nužan korak naprijed.
3. Uvođenje cilja recikliranja za ne-komunalni biootpad – Uz cilj za komunalni biootpad, ECN poziva na uvođenje posebnog cilja recikliranja koji se odnosi na ne-komunalni i industrijski otpad od hrane, koji također predstavlja značajan resurs za proizvodnju organskih gnojiva i bioplina.
4. Uvođenje novog koda otpada za odvojeno prikupljanje biootpada iz kućanstava – Kako bi se razlikovali komunalni i ne-komunalni biootpad, ECN preporučuje uvođenje zasebnih kodova otpada, budući da postojeći kod 20 01 08 “Organski kuhinjski otpad” pokriva i komercijalni otpad od hrane iz restorana i kantina, što onemogućuje točan izračun cilja recikliranja za komunalni otpad.
5. Uvođenje obveznog EU statusa End-of-Waste za kompost i digestat – Iako je revizija Uredbe o gnojivima iz 2019. uvela harmonizirane kriterije za utvrđivanje prestanka statusa otpada koji se primjenjuju u svim državama članicama, oni ostaju opcionalni. ECN stoga predlaže definiranje kriterija za prestanak statusa otpada za kompost i digestat prema članku 6. Okvirne direktive o otpadu.
6. Uključivanje mulja iz prehrambene industrije u definiciju biootpada – ECN predlaže izmjenu definicije biootpada kako bi se uključio mulj iz prerade hrane, pića, hrane za kućne ljubimce, hrane za životinje ili mliječnih proizvoda, koji sadrži vrijedne hranjive tvari i organske tvari koje se mogu reciklirati.
7. Poticanje korištenja komposta i digestata kao prakse ugljičnog poljoprivrednog gospodarenja – Ponovljena primjena visokokvalitetnog komposta i digestata povećava organsku tvar u tlu, što ne samo da poboljšava produktivnost tla i sposobnost obavljanja ekoloških usluga, već može povećati i uklanjanje ugljika ili smanjiti emisije iz tla.
8. Uključivanje organskih gnojiva i poboljšivača tla u zelenu javnu nabavu – Budući da se kompost i digestat mogu kvalificirati kao kružni proizvodi koji donose ključne ekosustave koristi tlu, njihova bi se upotreba trebala uzeti u obzir u ugovorima o javnoj nabavi i poticati.
9. Revizija parametara za rasprostiranje kanalizacijskog mulja – ECN vjeruje da se kanalizacijski mulj može koristiti kao gnojivo na poljoprivrednim tlima ako je siguran i kontrolirane kvalitete, ali je potrebna revizija parametara utvrđenih u Direktivi o kanalizacijskom mulju.
10. Strogi nadzor kućnog kompostiranja – Iako je kućno kompostiranje pogodno za vrtni i zeleni otpad, ECN ističe da kako bi bilo stvarno učinkovito, nadležna tijela trebaju strogo pratiti količine koje se učinkovito obrađuju, sigurnost procesa i održivo korištenje proizvedenog komposta.
11. Implementacija baze podataka za biogoriva povoljne za operatere biootpada – Direktiva o obnovljivoj energiji predviđa uspostavu baze podataka za biogoriva koja zahtijeva od svih gospodarskih subjekata da prijavljuju svoje ulaze i izlaze, što bi moglo stvoriti dodatno administrativno opterećenje za operatere biootpada.

Zaključne napomene

ECN je izrazio interes za sudjelovanje u Dijalogu o industrijskoj čistoći na temu kružnosti, najavljenom od strane Komisije u njezinoj Komunikaciji o Čistom industrijskom dogovoru. Podržavanjem pripreme Zakona o kružnom gospodarstvu i identificiranjem područja u kojima su potrebni dodatni napori, ovaj Dijalog imat će ključnu ulogu u razvoju mjera za povećanje cirkularnosti i stimuliranje tržišne potražnje za sekundarnim materijalima i kružnim proizvodima.

ECN također pozdravlja paralelni rad koji Komisija poduzima na ažuriranju Strategije biogospodarstva i nada se da će Komisija osigurati dosljednost između svojih prijedloga o Zakonu o kružnom gospodarstvu i Strategiji biogospodarstva. ECN vjeruje da gospodarenje biootpadom igra središnju ulogu u kružnom biogospodarstvu EU i stoga bi trebalo biti podržano konkretnim akcijama za poboljšanje provedbe postojećeg zakonodavstva kako bi se promicalo recikliranje biootpada i održiva upotreba komposta i digestata.

Kao partner u projektu LIFE BIOBEST, koji ima za cilj zatvoriti organski krug komunalnog biootpada, ECN je također podijelio Sveobuhvatne smjernice za učinkovito gospodarenje biootpadom u EU, koje je razvio konzorcij projekta.

O ECN-u

ECN je vodeća europska organizacija s članstvom koja promiče održive prakse recikliranja kompostiranjem i anaerobnom digestijom organskih resursa i čuva kvalitetu i sigurnu upotrebu oporabljenih organskih gnojiva i poboljšivača tla. Sa 67 članova iz 27 europskih zemalja, ECN predstavlja više od 4.500 stručnjaka i operatera postrojenja s više od 45 milijuna tona kapaciteta za obradu biološkog otpada.