Što Hrvatska radi po pitanju sprječavanja otpada? Analiza izvješća EEA

U prosincu 2024. godine Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je detaljan profil Hrvatske vezan uz sprječavanje nastanka otpada. Ovaj dokument pruža sveobuhvatan pregled trenutnog stanja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ciljeva postavljenih za budućnost te konkretnih mjera koje se poduzimaju kako bi se smanjila količina otpada. Za sve koji se bave kompostiranjem ili su zainteresirani za održivo gospodarenje otpadom, ovo izvješće predstavlja vrijedan izvor informacija o nacionalnim strategijama i rezultatima dosadašnjih napora.

Trenutno stanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj

Prema podacima Eurostata, proizvodnja komunalnog otpada u Hrvatskoj kontinuirano raste. Od 2004. godine, kada je iznosila 304 kg po stanovniku, do 2022. godine porasla je na 478 kg po stanovniku, što predstavlja povećanje od 22% u posljednjem desetljeću (2012.–2022.). Značajni porasti zabilježeni su 2008., 2013., 2019. i 2022. godine, uz kontinuirani uzlazni trend između 2014. i 2019. godine, nakon čega je uslijedio blagi pad u 2020. godini, vjerojatno povezan s pandemijom COVID-19.

Unatoč ovom rastu, proizvodnja komunalnog krutog otpada u Hrvatskoj dosljedno ostaje ispod europskog prosjeka, koji je 2022. godine iznosio 513 kg po stanovniku. Pad proizvodnje otpada zabilježen između 2008. i 2010. godine vjerojatno se može povezati s globalnom financijskom krizom iz 2009. godine. Slično tome, pad u 2020. godini može se pripisati utjecajima COVID-19 ili promjenama u praksi izvješćivanja o komunalnom otpadu.

Hrvatska je 2017. godine uvela svoj prvi Program sprječavanja nastanka otpada. Iako su određene političke mjere pokazale učinkovitost, nije postignut značajan pad u ukupnoj proizvodnji komunalnog otpada od implementacije programa. Privremeni pad zabilježen 2020. godine vjerojatno je bio pod utjecajem pandemije COVID-19 ili prilagodbi u izvješćivanju, ali proizvodnja otpada nastavila je svoj uzlazni trend u narednim godinama.

Što se tiče ukupne količine otpada (isključujući glavni mineralni otpad), došlo je do smanjenja između 2010. i 2012. godine, ali od tada je zabilježen stalan rast, povećavajući se za 90% po stanovniku i 71% ukupno u posljednjem desetljeću (2012.–2022.). Unatoč ovom rastu, ukupna proizvodnja otpada u Hrvatskoj ostaje ispod prosjeka EU-27, s 1,3 tone po stanovniku u 2022. godini u usporedbi s prosjekom EU od 1,7 tona po stanovniku.

Između 2010. i 2014. godine, BDP je neznatno pao za 2%. Međutim, od tada je u stalnom porastu, dosegnuvši vrhunac u 2022. godini s povećanjem od 39% u odnosu na razine iz 2012. godine. U posljednjem desetljeću, ukupna proizvodnja otpada (isključujući glavni mineralni otpad) porasla je za 71%, nadmašivši rast BDP-a (+39%) i događajući se unatoč padu stanovništva za 10% između 2012. i 2022. godine. Ovo ukazuje da Hrvatska nije na dobrom putu za razdvajanje proizvodnje otpada od gospodarskog rasta.

Za razliku od mnogih zemalja EU, Hrvatska nije doživjela smanjenje proizvodnje otpada tijekom godina pandemije COVID-19, čak i dok je prosjek EU-27 pokazivao pad. Iako je Hrvatska uvela svoj prvi Program sprječavanja nastanka otpada 2017. godine i identificirala neke učinkovite političke instrumente, nije primijećeno smanjenje ukupne proizvodnje otpada (isključujući glavni mineralni otpad) od njegove implementacije.

Ciljevi i prioriteti programa sprječavanja otpada

Hrvatski program sprječavanja otpada za razdoblje 2023.-2028. postavlja ambiciozne ciljeve. Opći cilj programa je uspostava visokokvalitetnog sustava gospodarenja otpadom s fokusom na sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu i učinkovito odvojeno prikupljanje otpada za recikliranje.

Opći ciljevi programa uključuju:

• Odvajanje gospodarskog rasta od povećane proizvodnje otpada
• Očuvanje prirodnih resursa
• Smanjenje količine otpada na odlagalištima
• Smanjenje emisija
• Smanjenje zdravstvenih i ekoloških rizika
• Smanjenje opasnih tvari u materijalima i proizvodima
• Usklađivanje s UN-ovim ciljevima za smanjenje onečišćenja mora

Specifični ciljevi programa usmjereni su na sprječavanje nastanka komunalnog otpada, organskog otpada, električnog i elektroničkog otpada, otpadnog papira i kartona, plastičnog otpada, građevinskog otpada, otpadnog tekstila i obuće te morskog otpada.

Program obuhvaća različite sektore, uključujući poljoprivredu, građevinarstvo, prodaju i maloprodaju, ostale komercijalne i industrijske aktivnosti, javne usluge i kućanstva. Prioritetni tipovi otpada uključuju komunalni otpad, biootpad, WEEE (otpadnu električnu i elektroničku opremu), otpadni papir i karton, plastični otpad, građevinski otpad, otpadni tekstil i obuću, morski otpad te ambalažni otpad.

Indikatori i praćenje napretka

Program sprječavanja otpada koristi brojne indikatore za praćenje napretka, uključujući one vezane uz sprječavanje građevinskog otpada, upravljanje biootpadom, smanjenje plastičnog otpada, zelenu javnu nabavu, promicanje ekološkog dizajna i druge.

Konkretno, u sektoru biootpada, koji je posebno važan za kompostiranje, ključni indikatori uključuju:

• Razvoj funkcionalnih aplikacija za praćenje i obradu podataka o otpadu od hrane iz poslovnog sektora
• Provođenje statističkih istraživanja o otpadu od hrane u kućanstvima
• Razvoj metodologija za procjenu i poboljšanje učinkovitosti mjera za sprječavanje nastanka otpada od hrane
• Broj jedinica lokalne samouprave koje provode i promiču projekte kućnog kompostiranja (ciljana vrijednost: 300 odnosno 50 godišnje)

Plan sprječavanja i smanjenja otpada od hrane postavlja kvantitativni cilj smanjenja otpada od hrane s 286.000 tona na 200.200 tona, odnosno za 30% između 2023. i 2028. godine. To odgovara godišnjem smanjenju od 5% svake godine.

Implementirane mjere sprječavanja otpada

Hrvatska je implementirala niz konkretnih mjera za sprječavanje nastanka otpada u skladu s člankom 9 Okvirne direktive o otpadu. Neke od već provedenih mjera uključuju:

• Regulacije o plastičnim vrećicama za nošenje: Obavezna naplata uvedena od siječnja 2019.; zabrana određenih laganih vrećica od 2022.
• Kružno gospodarstvo u građevinarstvu: Akcijski plan pokrenut 2021. za gospodarenje otpadom i ponovnu uporabu nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji
• Sekundarne sirovine: Uspostavljeni postupci za status nusproizvoda
• Poboljšanja praćenja otpada: Provedene studije o otpadu od hrane u 2021. i o plastičnom otpadu od travnja 2021. do ožujka 2023.
• Promicanje ekoloških oznaka: Promjene propisa za podršku EU Ecolabel, s obrazovnim programima i ažuriranjima na društvenim mrežama
• Zelena javna nabava: Implementirana obvezna zelena nabava za javna tijela od 2021.; kontinuirano praćenje podataka i obrazovne aktivnosti
• Edukacija i informiranje: Nacionalne kampanje od 2017.-2021. o smanjenju otpada i ponovnoj uporabi; uspostavljeni specijalizirani radionice i centri za ponovnu uporabu za promicanje popravka i ponovne uporabe predmeta

Sprječavanje otpada od hrane

Prema “Statističkom istraživanju o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj” iz 2021. godine, godišnje se baca 286.379 tona hrane. U 2020. godini, Hrvatska je generirala ukupno 286.379 tona otpada od hrane, pri čemu su kućanstva doprinijela s 216.345 tona (76%). U prosjeku, to iznosi 71 kg po stanovniku, od čega je 40% otpada bilo moguće izbjeći, što ukupno iznosi 106.037 tona.

Otprilike 33% otpada od hrane iz kućanstava završava u miješanom komunalnom otpadu, 23% se koristi za hranu za životinje, oko 17% se odvojeno prikuplja i šalje na obradu, 16% se kompostira na licu mjesta korištenjem kućnih kompostera, 10% završava u otpadnim vodama u kanalizacijskim sustavima, dok se 1% obrađuje na drugi način.

Plan sprječavanja i smanjenja otpada od hrane predviđa niz mjera:

1. Poticanje i daljnje poboljšanje sustava doniranja hrane
2. Poticanje smanjenja nastanka otpada od hrane
3. Promicanje društvene odgovornosti u sektoru hrane
4. Podizanje svijesti potrošača i informiranje o sprječavanju i smanjenju otpada od hrane
5. Praćenje količine otpada od hrane
6. Ulaganje u istraživački rad i inovativna rješenja koja doprinose sprječavanju i smanjenju otpada od hrane

Posebno je važno istaknuti aktivnosti vezane uz promicanje kućnog kompostiranja, koje uključuju:

• Nabavu i distribuciju kućnih kompostera
• Razvoj obrazovnih i informativnih materijala
• Organizaciju obrazovnih i informativnih aktivnosti i događaja

Ponovna uporaba proizvoda

Prema podacima iz 2021. godine dostavljenim EEA u skladu s Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/19, Prilog B, Hrvatska je ponovno uporabila:

• 2.350 tona tekstila
• 7.167 tona električnih i elektroničkih uređaja
• 11.492 tone namještaja
• 168.711 tona građevinskog materijala
• 9.177 tona drugih materijala

Treba napomenuti da su ovi podaci prijavljeni po prvi put. Više informacija o tumačenju i ograničenjima skupa podataka dostupno je u dokumentu EEA iz 2024. godine.

Hrvatska je prijavila sljedeće mjere za podršku ponovnoj uporabi:

1. Poticanje ponovne uporabe materijala od rušenja uvođenjem poticajne naknade za ponovnu uporabu materijala od rušenja
2. Promicanje održive gradnje
3. Poticanje zelene javne nabave uključujući promociju putem nacionalne web stranice javne nabave, osposobljavanje i uspostavu baze podataka primjera dobre prakse
4. Poboljšanje sustava sprječavanja nastanka otpada te informiranje i razmjena dobre prakse kroz provedbu nacionalne kampanje na temu sprječavanja nastanka otpada i poboljšanja web stranice – Portala za sprječavanje nastanka otpada
5. Poticanje razmjene i ponovne uporabe rabljenih proizvoda kroz uspostavu centara za ponovnu uporabu, uključujući izgradnju centara za ponovnu uporabu, odnosno građevinske intervencije na postojećim zgradama kako bi se prilagodile novoj namjeni, nabavu opreme i informativnog materijala

U rujnu i listopadu 2023. provedeno je istraživanje o navikama kućanstava u pogledu ponovne uporabe. Uz procjenu količine ponovno uporabljenih proizvoda, istraživanje je ispitalo i spremnost građana za kupnju i korištenje predmeta koji su prethodno bili u vlasništvu drugih osoba.

Veze s kružnim gospodarstvom

Pristupi za poboljšanje kružnosti često su usko povezani s uspješnim sprječavanjem nastanka otpada. Hrvatski program sprječavanja otpada integrira različite strategije kružnog gospodarstva, uključujući:

• Ekološki dizajn: Mjere uključuju promicanje ekološkog dizajna kroz certificiranje održivih proizvoda i usluga, uključujući korištenje modulirajućih naknada za proširenu odgovornost proizvođača, informativne kampanje itd. Također uključuje promicanje uspostavljenih sustava upravljanja okolišem, uključujući EMAS i ISO 14001 sustave.
• Popravak, obnova i ponovna proizvodnja: Mjere uključuju promicanje razmjene i ponovne uporabe otpadnih proizvoda (vezano uz sprječavanje nastanka komunalnog otpada, tekstila i otpadne obuće, WEEE).
• Recikliranje: Aktivnosti koje promiču kućno kompostiranje.
• Ekonomski poticaji i financiranje: Ekonomski instrumenti poput modulirajućih naknada za proizvode u sustavu proširene odgovornosti proizvođača.
• Kružni poslovni modeli: Npr. uspostava centara za ponovnu uporabu.
• Upravljanje, vještine i znanje: Npr. kroz stvaranje informativnih i obrazovnih materijala (vodiči, smjernice itd.).

Primjeri dobre prakse

Grad Prelog

U samo pet godina, grad Prelog u sjevernoj Hrvatskoj utrostručio je svoju stopu odvojeno prikupljenog otpada. Grad je također smanjio proizvodnju miješanog otpada na manje od 100 kg po stanovniku, uspostavljajući se kao primjer dobre prakse nulte stope otpada u Hrvatskoj i šire.

Ovaj izvanredan napredak postignut je kroz:

• Odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata
• Razvoj nove lokalne infrastrukture za gospodarenje otpadom
• Stvaranje pravednog, ali profitabilnog sustava
• Učinkovite programe obrazovanja i komunikacije za stanovnike
• Snažnu suradnju između nevladine organizacije Zelena akcija (Prijatelji Zemlje Hrvatska/Zero Waste Croatia), grada Preloga i 11 susjednih općina različitih političkih opredjeljenja, kojima upravlja javno poduzeće PRE-KOM u Prelogu.

PRE-KOM

Dvanaest općina pridružilo se uspješnom sustavu gospodarenja otpadom kojim upravlja općinsko poduzeće PRE-KOM, nacionalni lider u održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. PRE-KOM postiže vrhunske rezultate u smanjenju otpada, odvojenom prikupljanju, recikliranju i kompostiranju, služeći više od 38.000 ljudi.

Od implementacije novih smjernica 2015. godine, PRE-KOM je postao vodeća hrvatska komunalna tvrtka za gospodarenje otpadom. Do 2018. godine postigao je prosječnu stopu recikliranja od 56%, u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 24%, i smanjio zbrinjavanje miješanog otpada na samo 79 kg po stanovniku godišnje, značajno niže od hrvatskog prosjeka od 315 kg. U svojih 11 općina, stope odvojenog prikupljanja otpada povećale su se s 10-20% na 50-60% u kratkom vremenu, s ciljem dostizanja 70% do 2020. godine. Za usporedbu, Hrvatska namjerava postići ovaj cilj do 2030. godine.

Prema podacima Agencije za okoliš iz 2017. godine, šest od 10 najuspješnijih općina u Hrvatskoj dio je PRE-KOM-ovog sustava. U 2017. godini, Prelog je postigao stopu odvojenog prikupljanja otpada od 55,9%. Preliminarni rezultati za 2018. godinu pokazuju daljnji napredak, s Belicom koja je dosegla 65,68% i Prelogom 60,78%.

Zaključak

Hrvatska je napravila značajne korake u razvoju strategija i programa za sprječavanje nastanka otpada, s jasnim ciljevima i mjerama za smanjenje količine otpada i promociju kružnog gospodarstva. Međutim, trenutni trendovi pokazuju da je količina otpada u porastu, što ukazuje na potrebu za učinkovitijom provedbom postojećih mjera i razvijanjem novih pristupa.

Posebno je važno istaknuti ulogu kućnog kompostiranja kao ključne strategije za smanjenje količine biootpada koji završava na odlagalištima. Kroz promociju kompostiranja, edukaciju građana i pružanje potrebne infrastrukture (poput kućnih kompostera), Hrvatska može značajno doprinijeti smanjenju ukupne količine otpada i promicanju održivijeg pristupa gospodarenju resursima.

Primjeri dobre prakse poput grada Preloga i poduzeća PRE-KOM pokazuju da je moguće postići značajne rezultate u kratkom vremenu uz pravilnu organizaciju, suradnju različitih dionika i aktivno uključivanje građana. Ovi primjeri trebali bi služiti kao model za druge gradove i općine u Hrvatskoj.

Za postizanje postavljenih ciljeva smanjenja otpada do 2028. godine, bit će ključno kontinuirano praćenje napretka, evaluacija učinkovitosti implementiranih mjera i prilagodba strategija na temelju naučenih lekcija. Samo kroz sustavan pristup i dugoročnu predanost principima kružnog gospodarstva, Hrvatska može uspješno smanjiti količinu otpada i približiti se ciljevima održivog razvoja.