Načelo „ne nanosi bitnu štetu”: kompostiranje da, mehaničko-biološka obrada ne

Autor:

Kategorija:

spot_img

Europski novac ne bi smio financirati projekte koji štete okolišu. To načelo, poznato kao „ne nanosi bitnu štetu” (Do No Significant Harm, DNSH), već nekoliko godina prati gotovo svaki projekt sufinanciran iz europskih fondova, ali se dosad primjenjivalo na različite načine u različitim programima. Europska komisija to želi promijeniti. U srpnju 2026. objavila je koncepcijski dokument s predloženim jedinstvenim pravilima za cijeli europski proračun u razdoblju od 2028. do 2034., a do 16. rujna o njemu je provela ciljano savjetovanje. Konačne smjernice trebale bi biti donesene do 1. siječnja 2027.

Za sektor gospodarenja otpadom dokument sadrži jasnu poruku, na koju je upozorila i Europska mreža za kompost (ECN), čiji je član i kompost.hr. Postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada navedena su među djelatnostima koje se smatraju štetnima, i to bez ikakvih iznimaka. Kompostiranje i anaerobna digestija odvojeno prikupljenog biootpada, naprotiv, na tom popisu nisu. Za Hrvatsku, koja je velik dio sustava gospodarenja otpadom gradila upravo oko centara s mehaničko-biološkom obradom, to je važna vijest.

Što znači „ne nanosi bitnu štetu”

Načelo proizlazi iz Uredbe (EU) 2020/852 o taksonomiji, kojom je Europska unija definirala što se smatra okolišno održivom gospodarskom djelatnošću. Uredba navodi šest okolišnih ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama, održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Djelatnost „nanosi bitnu štetu” ako ozbiljno ugrožava bilo koji od tih ciljeva, čak i ako pridonosi nekom drugom.

Nova Financijska uredba EU-a iz 2024. propisuje da se programi financirani iz europskog proračuna, gdje je to izvedivo i primjereno, moraju provoditi bez nanošenja bitne štete tim ciljevima. U praksi je načelo postalo poznato ponajprije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost: u Hrvatskoj je uz projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebalo ispuniti obrazac usklađenosti projektnog prijedloga s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Problem je, prema Komisiji, što su različiti programi, od Mehanizma za oporavak i otpornost do kohezijske politike, često koristili različite kriterije za slične djelatnosti, a korisnici su morali provoditi složene samoprocjene, nerijetko i nakon što su programi već bili osmišljeni.

Novi pristup: popis štetnih djelatnosti umjesto samoprocjena

Komisija predlaže radikalno pojednostavljenje. Umjesto da svaki korisnik dokazuje da njegov projekt ne šteti okolišu, smjernice bi sadržavale zatvoren popis djelatnosti koje se smatraju štetnima. Za sve djelatnosti koje nisu na popisu smatralo bi se da ne nanose bitnu štetu, pa bi načelo bilo automatski zadovoljeno. Isti kriteriji vrijedili bi za cijeli europski proračun, a projekti usklađeni s kriterijima taksonomije EU-a automatski bi se smatrali usklađenima i s načelom.

Popis obuhvaća 18 skupina djelatnosti. Među njima su vađenje i proizvodnja fosilnih goriva, proizvodnja energije iz fosilnih goriva, nabava vozila na fosilna goriva, gradnja cesta i novih zračnih luka, odlagališta otpada, postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) komunalnog otpada, spalionice otpada, rudarenje na morskom dnu, nove pregrade na slobodno tekućim rijekama, postrojenja za desalinizaciju te navodnjavanje koje ne zadovoljava propisane uvjete. Uz većinu stavki predložene su i iznimke. Primjerice, za proizvodnju energije iz fosilnih goriva iznimka vrijedi za poljoprivredu i šumarstvo u ruralnim područjima, a za nabavu vozila za posebne namjene poput kamiona za odvoz otpada.

Za poljoprivrednike je važno i što potpore uz koje se ispunjavaju uvjeti iz buduće Zajedničke poljoprivredne politike, takozvani uvjeti dobrog upravljanja gospodarstvom, prema prijedlogu automatski zadovoljavaju načelo, kao i izravne potpore dohotku malim poljoprivrednicima koje nisu vezane uz konkretno ulaganje. Ulaganja u navodnjavanje morala bi, međutim, imati mjerenje potrošnje vode, a povećanje navodnjavane površine bilo bi moguće samo ako stanje vodnog tijela nije loše zbog količine vode.

Načelo se ne bi primjenjivalo u kriznim situacijama, iz razloga prevladavajućeg javnog interesa te za obranu i sigurnost, uz obrazloženje.

Otpad: što se smatra štetnim, a što ne

Za gospodarenje otpadom popis sadrži tri stavke, a razlike među njima su poučne. Odlagališta otpada smatraju se štetnima, ali uz iznimke: mogu se financirati iskorištavanje odlagališnog plina, sanacija neusklađenih odlagališta i divljih odlagališta, uz poštovanje načela „onečišćivač plaća”, te odlagališta za inertni otpad. Spalionice otpada također su na popisu, s iznimkama za postrojenja isključivo za opasni otpad koji se ne može reciklirati, za izdvajanje ugljičnog dioksida, za recikliranje materijala iz pepela te za iskorištavanje topline, ako se time ne povećava kapacitet postrojenja.

Postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada jedina su od tih triju stavki bez ijedne iznimke. Komisija ih opisuje kao postrojenja za obradu ostatnog otpada, koja kombiniraju mehaničko razvrstavanje s biološkom obradom, a ponekad i s izdvajanjem goriva iz otpada, te dodaje da u pravilu rade tamo gdje ne postoji učinkovit sustav odvojenog prikupljanja.

Kompostiranje i anaerobna digestija odvojeno prikupljenog biootpada na popisu nisu, što znači da bi se prema prijedlogu smatrali usklađenima s načelom. To se uklapa u širu europsku logiku koju ECN dosljedno zagovara: kvalitetan kompost i digestat mogu nastati samo od odvojeno prikupljenog biootpada, zbog čega europska Uredba o gnojidbenim proizvodima organski dio miješanog komunalnog otpada izričito isključuje kao sirovinu za kompost. ECN je u ranijem doprinosu o Biotech Actu II pozdravio i to što su kompostiranje i anaerobna digestija u taksonomiji EU-a svrstani u okolišno održive djelatnosti, uz upozorenje da kriteriji moraju biti ostvarivi. Prema prijedlogu, projekti usklađeni s kriterijima taksonomije automatski bi zadovoljavali i načelo „ne nanosi bitnu štetu”.

Što to znači za Hrvatsku

Hrvatska je sustav gospodarenja otpadom u velikoj mjeri gradila oko županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Prema podacima koje je u siječnju 2026. objavio portal tportal, planirano je 11 centara. Četiri rade: Marišćina kraj Rijeke od 2017., Kaštijun kraj Pule od 2018., Bikarac kraj Šibenika od 2023. te Biljane Donje kraj Zadra od studenoga 2025. Četiri su u izgradnji (Babina Gora, Lučino razdolje, Piškornica i Lećevica), a tri u pripremi, među njima i centar za Zagreb na lokaciji Resnik. Vrijednost pojedinih centara kreće se od dvadesetak do više od 150 milijuna eura, a gradnja se velikim dijelom sufinancira iz europskih fondova.

Centri Marišćina i Kaštijun, prema stručnom radu objavljenom 2019. u časopisu Sigurnost, koriste upravo mehaničko-biološku obradu, kojom od miješanog otpada proizvode gorivo iz otpada. Isti rad upozorio je da u Hrvatskoj nema spalionica ni energana prilagođenih za takvo gorivo te da za njega nema uređenog tržišta.

Ako Komisija zadrži predloženi pristup, postrojenja za mehaničko-biološku obradu ne bi se mogla financirati iz europskog proračuna u razdoblju od 2028. do 2034. Na projekte koji se grade u sadašnjem razdoblju to ne utječe, jer za njih vrijede postojeća pravila, ali mijenja smjer budućih ulaganja. Europski novac sve će se više usmjeravati u odvojeno prikupljanje i obradu biootpada, kompostiranje i anaerobnu digestiju, a ne u obradu miješanog otpada. Za Hrvatsku, u kojoj je 2024. odvojeno prikupljeno tek 33 posto biootpada, to je još jedan razlog da se ulaganja u spremnike za biootpad, kompostane i bioplinska postrojenja planiraju već sada.

Smjernice još nisu konačne. Savjetovanje je završilo 16. rujna, a Komisija bi konačnu verziju trebala objaviti do 1. siječnja 2027. kompost.hr pratit će hoće li popis štetnih djelatnosti nakon savjetovanja ostati isti.

Izvori

  • ECN (2026.): Consultation on the ‘Do No Significant Harm’ Principle, objava od 31. kolovoza 2026. compostnetwork.info
  • Europska komisija (15. 7. 2026.): Commission concept paper on the ‘Do No Significant Harm’ (DNSH) guidance for the Multiannual Financial Framework 2028-2034. commission.europa.eu (PDF) · Upitnik savjetovanja
  • Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (taksonomija). EUR-Lex
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja: obrazac usklađenosti projektnog prijedloga s načelom „ne nanosi bitnu štetu” (NPOO). mzo.gov.hr (PDF)
  • tportal (10. 1. 2026.): Centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj: četiri rade, četiri se grade, tri u pripremi. tportal.hr
  • Fuk, B. (2019.): Gorivo iz otpada – rješenje ili problem. Sigurnost 61(1), 67–70. hrcak.srce.hr
  • ECN (2026.): Doprinos o Biotech Actu II. compostnetwork.info (PDF)
  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (2025.): Izvješće o komunalnom otpadu za 2024. godinu. isgo-portal.haop.hr

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci