Uvod
Organski otpad čini značajan udio komunalnog otpada, s visokim potencijalom recikliranja za poboljšanje plodnosti tla ali i smanjene potrebe za korištenjem mineralnih gnojiva. Erhart, Hartl i Putz, (2005) proveli su istraživanje kako bi se proučili učinci komposta iz biootpada na prinos, dostupnost dušika tijekom vegetacije i kvalitetu usjeva u uvjetima plodnog tla i suhe klime istočne Austrije. Istraživanje je obuhvatilo različite tretmane gnojivom (kompost, mineralno gnojivo i kombinaciju) u vremenskom periodu od 10 godina. Rezultati pokazuju da kompost djeluje kao izvor dušika s postupnim otpuštanjem, uz umjereno povećanje prinosa i poboljšanje kvalitete usjeva.
Metodologija istraživanja
Pokus je proveden u regiji Obere Lobau, blizu Beča. Korišteno tlo u istraživanju bilo je tipa fluvisol s pH vrijednošću 7,6 i koncentracijom humusa 3,6 %. Istraživanje je obuhvatilo tri razine gnojidbe kompostom (9, 16 i 23 t/ha), tri razine mineralnog gnojiva (25, 40.5 i 55.9 kg N/ha godišnje), pet kombinacija ovih tretmana i kontrolu. Pokus je proveden na pet usjeva: raž, krumpir, pšenicu, ječam i zob. Kompost je proizveden iz biootpada i zelenog otpada u omjeru 2:3. Važno je napomenuti da su fizikalno-kemijska svojstva komposta varirala tijekom godina, a prosječan omjer C/N 2:3 te je tretman primijenjen svake jeseni. Dostupnost dušika ocjenjivana je analizom nitrata u tlu na dubinama 0-90 cm, dok su prinosi određivani ručnom žetvom. Kvaliteta usjeva analizirana je standardnim metodama za određivanje proteina, glutena i drugih parametara. Rezultati su analizirani statistički analizom varijance (ANOVA), a razlike između tretmana uspoređene su Tukeyevim testom.
Rezultati
Koncentracije nitrata u tlu bile su slične između tretmana kompostom i nekontroliranog tretmana u prvih nekoliko godina. Međutim, od 2000. godine uočeno je povećanje dostupnosti dušika u tretmanima kompostom, što sugerira na poboljšanje plodnosti tla. Prosječno povećanje prinosa uz primjenu komposta bilo je 8-10 %, u odnosu na nekontrolirani tretman. Veći prinosi zabilježeni su s većim količinama komposta, iako je reakcije biljaka nije bila statistički značajna u prvih nekoliko godina zbog suhe klime. Nakon gnojidbe kompostom kvaliteta žitarica nije pokazala degradaciju u kvaliteti dok je u nekim slučajevima uočeno značajno poboljšanje. Koncentracije proteina i glutena bile su više u tretmanu kompostom, dok su koncentracije nitrata u gomoljima krumpira bile niže nego kod mineralno gnojidbe.
U tablici 1. prikazani su prosječni prinosi (kg/ha) za razdoblje 1993. do 2002. godine, dobiveni pod različitim tretmanima gnojidbe (kompost, mineralno gnojivo i kombinacije) te kontrolnim tretmanom (O). Razlike između tretmana označene su različitim slovima pri razini značajnosti p<0.05.
Tablica 1. Prosječni prinosi (kg/ha) za razdoblje 1993. do 2002. godine
Treatment 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 O 4796 a 38225 a 5166 ab 4779 abc 3146 a 4743 a 4501 a 5048 a 4191 a 3879 a C1 5017 ab 40854 a 5441 a 5702 c 3826 abcdef 4768 a 4494 a 5458 a 4372 ab 4182 abc C2 5128 abc 41998 a 5215 ab 5261 abc 3601 abc 5233 a 3829 a 5767 a 4856 abc 4092 ab C3 4960 ab 39920 a 5376 ab 4915 abc 4048 cdef 5527 a 4113 a 5850 a 5280 abc 4194 abc N1 5402 abc 40051 a 4871 ab 5373 bc 3362 ab 5098 a 3578 a 5161 a 5128 abc 4634 abcd N2 5921 c 42251 a 4867 ab 4628 abc 3690 abcde 5187 a 3566 a 5569 a 5145 abc 4432 abcd N3 6084 d 41889 a 4116 b 4251 ab 4008 bcdef 4946 a 3530 a 5565 a 5483 bc 4945 cd N1C1 5483 abcd 40916 a 4737 ab 4836 abc 3666 abcd 5242 a 4031 a 5517 a 4852 abc 4495 abcd N2C1 5978 b 42153 a 3981 ab 4434 ab 4239 cdef 4784 a 3938 a 6051 a 5204 abc 4980 cd N3C1 6518 d 43879 a 4425 ab 4075 a 4354 ef 4958 a 4296 a 5594 a 5557 c 5225 d N1C2 5498 abcd 44097 a 4320 ab 4540 abc 4342 def 5875 a 4857 a 6187 a 5249 abc 4875 bcd N1C3 5740 abcd 41577 a 4151ab 4125 a 4404 f 5534 a 5459 a 5951 a 4938 abc 4820 bcd
Rezultati pokazuju da kompost djeluje kao izvor dušika s postupnim otpuštanjem, pružajući dovoljnu opskrbu dušikom u kasnijim fazama vegetacije. Navedeno je ključno za usjeve s duljom vegetacijom, poput žitarica. Autori navode da je dugoročna primjena komposta poboljšala plodnost tla i omogućila stabilne prinose, čime se smanjila potreba za mineralnim gnojivima. Međutim, suha klima može ograničiti učinkovitost komposta, što ukazuje na potrebu prilagodne strategija gnojidbe s obzirom na specifične uzgojne uvjete.
Zaključak
- Primjena komposta iz biootpada u suhim klimatskim uvjetima može pružiti održivo rješenje za povećanje prinosa i plodnosti tla.
- Dugoročni učinci uključuju povećanu dostupnost dušika, stabilne prinosa i očuvanje kvalitete usjeva, čime se podržava korištenje komposta u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Literatura
Erhart, E., Hartl, W. and Putz, B. (2005) ‘Biowaste compost affects yield, nitrogen supply during the vegetation period and crop quality of agricultural crops’, European Journal of Agronomy, 23(3), pp. 305–314. Available at: https://doi.org/10.1016/j.eja.2005.01.002.
SAVJETODAVNI PARTNER
