Ključne točke oko novog zakona EU-a o praćenju tla: Između ambicije i praktičnosti

Autor:

Kategorija:

spot_img

Uvod u rastući problem degradacije tla

Europa se suočava s alarmantnim problemom degradacije tla – između 60 i 70% europskih tala trenutno je u lošem stanju. Bez značajnih intervencija, procjenjuje se da bi do 2050. godine čak 90% globalnih tala moglo biti u nepovoljnom stanju. U tom kontekstu, Europska komisija je u srpnju 2023. predstavila prijedlog Zakona o praćenju tla (Soil Monitoring Law), koji ima za cilj uspostaviti sveobuhvatan okvir za praćenje i poboljšanje zdravlja tla diljem EU-a.

Trenutno stanje pregovora

Petnaest vodećih organizacija za zaštitu okoliša nedavno je izdalo zajedničku izjavu o tekućim pregovorima, naglašavajući hitnu potrebu za ambicioznim zakonodavstvom. Prema njihovom stajalištu, degradacija tla u Europi trenutno uzrokuje štetu od najmanje 97 milijardi eura godišnje, pri čemu su troškovi neaktivnosti šest puta veći od troškova djelovanja.

Ključni elementi predloženog zakona

Ciljevi i vremenski okvir

Zakon postavlja dugoročni cilj da sva tla u EU budu zdrava do 2050. godine. Ovo uključuje:

  • Uspostavu koherentnog okvira za praćenje tla u svim državama članicama
  • Smanjenje onečišćenja tla na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje
  • Doprinos sprječavanju i ublažavanju učinaka klimatskih promjena
  • Povećanje otpornosti na prirodne katastrofe
  • Osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom

Sustav praćenja i upravljanja

Zakon predviđa uspostavu:

  • Okruga za tlo (soil districts) u svakoj državi članici
  • Nadležnih tijela za svaki okrug
  • Sustava za praćenje zdravlja tla
  • Registra onečišćenih lokacija
  • Digitalnog portala za podatke o zdravlju tla

Održivo upravljanje tlom

Predloženi zakon zahtijeva od država članica:

  • Definiranje praksi održivog upravljanja tlom
  • Praćenje učinkovitosti mjera upravljanja
  • Pružanje savjeta i obuke upraviteljima zemljišta
  • Promicanje svijesti o dugoročnim koristima održivog upravljanja tlom

Glavni izazovi u pregovorima

Organizacije civilnog društva identificirale su nekoliko ključnih područja koja zahtijevaju jačanje u trenutnim pregovorima:

Pravno obvezujući ciljevi

Trenutni prijedlog ne uključuje pravno obvezujuće ciljeve, što mnogi stručnjaci smatraju ključnim nedostatkom. Organizacije pozivaju na uključivanje konkretnih, mjerljivih ciljeva s jasnim rokovima.

Bioraznolikost tla

Potrebno je snažnije naglasiti važnost bioraznolikosti tla i uključiti sveobuhvatne deskriptore za praćenje bioraznolikosti tla.

Sveobuhvatno rješavanje onečišćenja

Zakon bi trebao mandatirati praćenje i procjenu šireg spektra štetnih tvari, uključujući pesticide, PFAS, mikro- i nanoplastiku te farmaceutske i veterinarske proizvode.

Javno sudjelovanje

Iako sve tri institucije pokazuju opću zabrinutost za javno sudjelovanje, potrebno je dodatno ojačati mehanizme za sveobuhvatno sudjelovanje javnosti.

Zaključak i perspektive

Prijedlog Zakona o praćenju tla predstavlja značajan korak prema rješavanju degradacije tla u Europi. Međutim, uspjeh zakona ovisit će o snazi konačnog teksta i učinkovitoj provedbi na nacionalnoj razini. S obzirom da je 95% naše hrane izravno ili neizravno proizvedeno na tlu, vraćanje tla u zdravo stanje nije opcija već preduvjet za osiguravanje poljoprivredne proizvodnje, dostupnosti hrane i vode, ljudskog zdravlja, kružnog gospodarstva i klimatske stabilnosti u nadolazećim desetljećima.

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci