Nakon višemjesečnih pregovora, Europski parlament i Vijeće postigli su 10. travnja privremeni politički dogovor o prijedlogu Komisije za zakon o praćenju tla. Ovaj dogovor predstavlja važan korak prema ostvarenju sveobuhvatnog cilja postizanja zdravog europskog tla do 2050. godine, u skladu s ambicijom EU-a o “nultom onečišćenju”.
Glavni elementi dogovora
Prema postignutom dogovoru, države članice morat će pratiti i procjenjivati zdravlje tla na svojim teritorijima koristeći zajedničke deskriptore tla koji karakteriziraju fizičke, kemijske i biološke aspekte zdravlja tla za svaku vrstu tla, uz primjenu jedinstvene EU metodologije za točke uzorkovanja.
Kako bi se pojednostavnio proces za države članice, bit će im dopušteno nadograditi postojeće nacionalne kampanje praćenja tla ili druge ekvivalentne metodologije. Europska komisija pružit će podršku državama članicama jačanjem svog trenutnog programa uzorkovanja tla na razini EU, LUCAS Soils, te će ponuditi prilagođenu financijsku i tehničku podršku.
Uzimajući u obzir različite razine degradacije tla i lokalne uvjete, nacionalne vlade postavit će neobvezujuće, održive ciljeve za svaki deskriptor tla, u skladu s općim ciljem poboljšanja zdravlja tla.
Zaštita poljoprivrednika bez novih obveza
Izuzetno važan aspekt dogovorene direktive je da ona ne nameće nikakve nove obveze vlasnicima zemljišta ili upraviteljima zemljišta, uključujući poljoprivrednike i šumare. Umjesto toga, obvezuje države članice EU da im pomognu poboljšati zdravlje tla i otpornost tla – sposobnost tla da nastavi igrati svoju važnu ulogu u ekosustavu.
Mjere podrške mogu uključivati nezavisne savjete, aktivnosti osposobljavanja i izgradnju kapaciteta, kao i promicanje istraživanja i inovacija te mjere za podizanje svijesti o koristima otpornosti tla. Države članice također će morati redovito procjenjivati financijski trošak poboljšanja zdravlja i otpornosti tla za poljoprivrednike i šumare.
Onečišćena tla
Zakon će zahtijevati od država članica da u roku od deset godina od stupanja na snagu izrade javni popis potencijalno onečišćenih lokacija i riješe sve neprihvatljive rizike za ljudsko zdravlje i okoliš.
Konačno, 18 mjeseci nakon stupanja zakona na snagu, bit će sastavljen indikativni popis tvari u nastajanju koje bi mogle predstavljati značajan rizik za zdravlje tla, ljudsko zdravlje ili okoliš, a za koje su potrebni podaci. Ovaj popis uključivat će relevantne PFAS spojeve (poznate i kao “vječne kemikalije”) i pesticide.
Izjava izvjestitelja
Nakon postizanja dogovora, izvjestitelj Martin Hojsík (Renew, SK) izjavio je: “Današnji dogovor je važna prekretnica u poboljšanju podrške poljoprivrednicima i svima ostalima u održavanju zdravlja tla. Pružanje boljih informacija i pomoći, uz istovremeno sprječavanje birokracije i novih obveza, ključni su elementi novog zakona o praćenju tla.”
Sljedeći koraci
Parlament i Vijeće zaključili su “rani dogovor u drugom čitanju” (pregovori su se odvijali nakon što je prvo čitanje Parlamenta usvojeno na plenarnoj sjednici). Vijeće sada treba formalno usvojiti ovaj dogovor, a zatim će Parlament morati podržati tekst u plenarnoj sjednici, u drugom čitanju.
Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a. Od tog datuma, zemlje EU-a imat će tri godine da se usklade s njom.
Kontekst
Procjenjuje se da je 60 do 70% europskih tala nezdravo zbog urbanizacije, niskih stopa recikliranja zemljišta, intenziviranja poljoprivrednih praksi i klimatskih promjena. Degradirana tla glavni su pokretači klimatske i krize bioraznolikosti te smanjuju pružanje ključnih usluga ekosustava. Prema podacima Komisije, to košta EU najmanje 50 milijardi eura godišnje.
Europska unija je 5. srpnja 2023. predložila novi Zakon o praćenju tla radi zaštite i obnove tala te osiguranja njihovog održivog korištenja. Ovaj zakon ključni je element Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i doprinijet će ciljevima Europskog zelenog plana.
Zdravo tlo ključno je za postizanje klimatske neutralnosti, čistog i kružnog gospodarstva te zaustavljanje dezertifikacije i degradacije zemljišta. Također je neophodno za preokretanje gubitka bioraznolikosti, osiguranje zdrave hrane i zaštitu ljudskog zdravlja.
Ovaj novi zakon postavlja pravni okvir za postizanje zdravog tla do 2050. godine, što predstavlja važan korak naprijed u zaštiti ovog ključnog prirodnog resursa za sadašnje i buduće generacije Europljana.
SAVJETODAVNI PARTNER
