Ekološka poljoprivreda

Autor:

Kategorija:

spot_img

Ciljevi ekološke poljoprivrede su proizvodnja hrane primjenom prirodnih tvari i postupaka. To znači da ekološka poljoprivreda u pravilu ima ograničen utjecaj na okoliš jer potiče:

  • odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa
  • održavanje bioraznolikosti
  • očuvanje ekološke ravnoteže u regijama
  • povećanje plodnosti tla 
  • održavanje kvalitete vode.

Kako bi poljoprivrednici imali koristi od ekološkog načina proizvodnje, potrošači moraju vjerovati da se pravila o ekološkoj proizvodnji poštuju. Stoga je EU uspostavila strogi sustav kontrole i provedbe kojim se jamči ispravna primjena pravila i propisa o ekološkoj proizvodnji. Budući da je ekološka poljoprivreda dio šireg lanca opskrbe koji obuhvaća sektore prerade, distribucije i maloprodaje hrane, i oni također podliježu kontroli.

Od 1. siječnja 2022. Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. primjenjuje se kao mjerodavni zakonodavni akt (temeljni akt) kojim se utvrđuju pravila o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavlja izvan snage i zamjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. Novom uredbom propisana su prijelazna razdoblja za provedbu određenih novih odredaba, posebno onih o trgovini. 

Subjekti u ekološkoj poljoprivredi upisuju se u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Navedeni Upisnik je javno dostupan u elektroničkom obliku na stranicama Ministarstva poljoprivrede. 

Sam popis je sastavljen od općih podataka o samom subjektu (naziv, adresa), podataka o tijelu koje kontrolira pojedinu proizvodnju i aktivnosti pojedinog subjekta što se dokazuje certifikatom/potvrdnicom kontrolnog tijela koje je dobilo dozvolu za takve djelatnosti od Hrvatske akreditacijske agencije.

Kako bi se subjekt upisao u spominjani Upisnik, potrebno je popuniti Obrazac ZUS – Zahtjev za upis, ispis, promjenu podataka u Upisniku ekoloških subjekata iz Priloga 1. Pravilnika o kontrolnom sustavu ekološke poljoprivrede (NN 110/22) te priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta sukladno članku 8. stavku 3. Pravilnika.

Trenutno, navedeni popis sadrži 6402 subjekta koji se bave raznim aktivnostima; proizvodnjom, pripremom, distribucijom/stavljanjem na tržište, skladištenjem, uvozom ili izvozom. Unutar samog eko certifikata kojeg subjekti upisani Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi moraju imati, navedene su kategorije proizvoda iz članka 35. stavka 7. Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (neprerađeno bilje i biljni proizvodi, uključujući sjemenje i drugi biljni reprodukcijski materijal, stoka i neprerađeni proizvodi stočnog podrijetla, alge i neprerađeni proizvodi akvakulture, prerađeni poljoprivredni proizvodi, uključujući proizvode akvakulture, koji se upotrebljavaju za prehrambene svrhe, hrana za životinje, vino i drugi proizvodi navedeni na popisu u Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/848 ili proizvodi koji nisu obuhvaćeni prethodnim kategorijama) i proizvodne metode (ekološka proizvodnja, osim tijekom prijelaznog razdoblja, proizvodnja tijekom prijelaznog razdoblja i ekološka proizvodnja s neekološkom proizvodnjom).

Broj ekoloških subjekata u posljednjih je 6 godina u porastu. Ukupan broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi 2015. godine iznosio je 3.381, od čega je bilo 3.061 poljoprivrednih proizvođača. Do 2021. godine ukupan broj subjekata porastao je na 6.402 subjekata, od čega je 6.024 poljoprivrednih proizvođača (preostalih 378 su prerađivači). Površine uključene u ekološku proizvodnju u 2021. godini iznose 8,25% u odnosu na ukupno korištene poljoprivredne površine. (Izvor: Državni zavod za statistiku

Struktura ekološke proizvodnje

  1. Biljna proizvodnja
    Prema strukturi biljne proizvodnje najzastupljeniji su trajni travnjaci, slijede oranice i vrtovi te voćnjaci.
  2. Stočarska proizvodnja
    Prema strukturi stočarske proizvodnje najzastupljenije su ovce, zatim slijede goveda.

Ekološki znak može se upotrebljavati samo na ekološkim proizvodima koje je certificirala ovlaštena ustanova. Njime se potvrđuje da su zadovoljeni strogi zahtjevi proizvodnje, prerade, prijevoza i skladištenja. Ekološki znak može se staviti samo na proizvode koji sadržavaju najmanje 95 % ekoloških sastojaka i zadovoljavaju dodatne stroge uvjete u pogledu preostalih 5 %. 

Pored ekološkog znaka EU-a mora biti prikazan kodni broj kontrolne ustanove (HR-EKO-00) i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji.

Slika 1. Ekološki znak
Slika 2. Nacionalni znak ekološkog proizvoda

Također, valja napomenuti kako je nacionalni znak ekološkog proizvoda dozvoljeno koristiti pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju ekoloških proizvoda proizvedenih u Republici Hrvatskoj.

Kompost ima veoma važnu ulogu u ekološkoj poljoprivredi pošto se lako proizvodi na samom gospodarstvu, a koristi se i kao gnojivo i kao poboljšivač tla. Koristi od primjene komposta su brojne, a većina ih proizlazi od povećanja sadržaja organske tvari u tlu te popravka fizikalnih i mikrobioloških značajki tla. Nedostatci primjene komposta potencijalno nose opasnost od kontaminacije tla biljnim patogenima, teškim metalima te sjemenom korova. Navedeno se može lako izbjeći pažljivim odabirom sirovina i pravilnim postupkom kompostiranja. 

Iz svega navedenog daje se zaključiti kako Republika Hrvatska postaje sve svjesnija potrebe očuvanja okoliša kroz smanjenje uporabe dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, dozvoljenih gnojiva, proizvoda koji sadrže GMO, korištenja neekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala bez odobrenja, ali i poštivanje plodoreda (treba biti u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007).

Uz pomoć strategije EU-a „od polja do stola” želi se do 2030. godine postići obrađivanje 25% poljoprivrednih površina u Uniji prema načelima ekološke poljoprivrede.

S obzirom na sve veće potrebe za proizvodnjom kvalitetne hrane, što za sobom povlači i veće zagađenje tla i vodotokova, svakako je potrebno dati vjetar u leđa svima koji se odluče za ekološku proizvodnju, gledajući aspekt zaštite okoliša i svakako unosom u organizam proizvoda biljnog podrijetla sa što manje moguće rezidua pesticida i ostalih štetnih tvari koje se primjenjuju u konvencionalnoj poljoprivredi.

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci