Zdravo tlo okosnica je održive poljoprivrede. Nažalost, 60-70% tla Europske unije (EU) trenutno je u nezdravom stanju. Ovo se pogoršanje uglavnom pripisuje prevladavajućim praksama gospodarenja tlom i gnojenju. Kao odgovor na ovu alarmantnu situaciju, EU aktivno provodi zakonodavne i financijske alate kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i Direktivu o nitratima. Ove mjere imaju za cilj potaknuti poboljšanja gospodarenja tlom i stajskim gnojem. Međutim, učinkovitost ovih alata u poticanju održivog upravljanja tlom treba temeljito procijeniti i poboljšati.
Upravljanje tlom i gnojem: Zašto je važno
Tlo je neobnovljivi resurs koji ima ključnu ulogu u njegovanju života na Zemlji. Biljkama osigurava esencijalne hranjive tvari, vodu i podršku. Trenutačno stanje gospodarenja tlom u EU rezultira time da je približno 60-70% tala nezdravo. Pretjerana primjena mineralnih gnojiva na poljoprivrednim zemljištima dodatno pogoršava degradaciju tla i negativno utječe na kvalitetu vode i biološku raznolikost.
EU je predan ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, od kojih sedam ima izravan ili neizravan utjecaj na tlo. Ovi ciljevi naglašavaju hitnu potrebu za rješavanjem problema degradacije tla i promicanje održivog gospodarenja tlom i gnojem.
Trenutačni pritisci na europska poljoprivredna tla
Europska poljoprivredna tla pod velikim su stresom zbog raznih čimbenika uključujući onečišćenje tla, eroziju, loše upravljanje hranjivim tvarima i gnojem, smanjenje organskog ugljika, gubitak biološke raznolikosti tla, zbijanje tla i zaslanjivanje. Ovi pritisci mogu ozbiljno narušiti zdravlje tla, umanjujući njegovu sposobnost da podržava rast biljaka i pridonese ukupnoj ravnoteži ekosustava.
Kao rezultat toga, EU je proveo nekoliko zakonodavnih i financijskih mjera za promicanje održivog upravljanja tlom i stajskim gnojem. To uključuje Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i Direktivu o nitratima, čiji je cilj smanjiti onečišćenje nutrijentima, podržati održive poljoprivredne prakse i promicati očuvanje bioraznolikosti.
ZPP pruža financijske poticaje za poljoprivrednike da usvoje održive poljoprivredne prakse kao što su smanjena obrada tla, planiranje upravljanja hranjivim tvarima, plodored, pokrovni usjevi i konzervirajuća obrada tla. Također pruža financijsku potporu za strukture za očuvanje tla kao što su terase, kameni zidovi ili travnjaci. Direktiva o nitratima ograničava upotrebu mineralnih gnojiva i primjenu stajnjaka na poljoprivrednom zemljištu kako bi se zaštitili vodni resursi od onečišćenja nitratima.
Osim ovih mjera, kompostiranje također može igrati važnu ulogu u promicanju održivog upravljanja tlom u EU. Kompostiranje je proces koji pretvara organski otpad u tlo bogato hranjivim tvarima koje se može koristiti za poboljšanje zdravlja i plodnosti tla uz smanjenje razine onečišćenja.
Uloga EU-a u upravljanju tlom i stajskim gnojem
Prepoznajući važnost gospodarenja tlom i stajskim gnojem, EU je kroz ZPP i Direktivu o nitratima razvila niz financijskih i zakonodavnih alata. ZPP, koji predstavlja više od trećine proračuna EU-a, navodi održivo upravljanje prirodnim resursima, uključujući tlo, kao jedan od svoja tri glavna cilja.
Ove mjere, zajedno s kompostiranjem, poljoprivrednicima pružaju okvir za usvajanje i provedbu održivih praksi upravljanja tlom i stajskim gnojem. Međutim, zbog složenosti poljoprivrednog sustava EU-a, teško je procijeniti učinak tih politika. Kako bi se osigurala njihova učinkovitost, potrebna su dodatna istraživanja za procjenu utjecaja ovih mjera na zdravlje i plodnost tla. Osim toga, potrebna je veća svijest javnosti i obrazovanje o važnosti zdravlja tla kako bi te politike bile uspješne.
Održivo gospodarenje tlom i stajskim gnojem igra važnu ulogu u održavanju zdravih tala koje može podržati poljoprivrednu proizvodnju, a istovremeno štiti naš okoliš.
Zajednička poljoprivredna politika i Direktiva o nitratima
ZPP obuhvaća skup instrumenata osmišljenih za doprinos održivom upravljanju prirodnim resursima. To uključuje standarde višestruke sukladnosti, prakse ozelenjavanja i dobrovoljne mjere u okviru programa ruralnog razvoja.
Direktiva o nitratima, s druge strane, usredotočuje se na onečišćenje hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Postavlja ograničenje za primjenu dušika iz stočnog gnojiva u zagađenim područjima i promiče dobre poljoprivredne prakse kao što je primjena odgovarajućih količina hranjivih tvari za usjeve i izbjegavanje primjene hranjivih tvari tijekom razdoblja obilnih oborina ili na smrznutom tlu.
Procjena uvjeta izravnih plaćanja
Ključna komponenta ZPP-a je pružanje izravnih plaćanja poljoprivrednicima, vezanih uz ispunjavanje standarda višestruke sukladnosti i prakse ozelenjavanja. Ti se uvjeti, međutim, često kritiziraju zbog nedostatka ambicija. Iako se odnose na većinu korištenih poljoprivrednih površina, zahtjevi često zahtijevaju ograničene promjene u poljoprivrednom ponašanju i rezultiraju skromnim poboljšanjima poljoprivrednih praksi.
Kako bi se osigurao uspjeh ovih politika, važno je procijeniti njihovu učinkovitost. To se može učiniti procjenom utjecaja izravnih plaćanja na zdravlje i plodnost tla. Osim toga, potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdili načini na koje se mogu poboljšati uvjeti za poticanje održivijih praksi. Također je bitno povećati svijest i obrazovanje javnosti o važnosti zdravlja tla i njegovoj ulozi u poljoprivrednoj proizvodnji. To može pomoći u poticanju poljoprivrednika na usvajanje održivijih praksi, što će u konačnici koristiti i okolišu i poljoprivrednoj proizvodnji.
Dobrovoljne mjere i njihov učinak
Učinkovitost dobrovoljnih mjera ZPP-a također je predmet ispitivanja. Iako su ove mjere osmišljene za rješavanje najhitnijih problema s tlom, često nisu dobro ciljane niti adekvatno financirane. Nadalje, države članice uvele su nekoliko mjera koje se odnose na gospodarenje gnojem u svoje programe ruralnog razvoja. Nedostatak mjera i nedovoljna dodjela financijskih sredstava ograničava mogućnost postizanja značajnih poboljšanja u upravljanju tlom i borbi protiv erozije tla.
Kako bi se postigao značajan napredak u upravljanju tlom, neophodno je povećati svijest i angažman javnosti. Putem programa obrazovanja i informiranja poljoprivrednici se mogu osvijestiti o važnosti praksi održivog upravljanja tlom. Također je važno potaknuti poljoprivrednike kroz financijsku potporu za provedbu ovih praksi. Pružanjem financijskih poticaja, kao što su izravna plaćanja ili subvencije, veća je vjerojatnost da će poljoprivrednici prihvatiti prakse održivog upravljanja tlom. Konačno, vlade moraju biti spremne ulagati u istraživanje i razvoj novih tehnologija koje mogu pomoći u poboljšanju održivosti poljoprivredne proizvodnje uz zaštitu našeg okoliša.
Uloga odstupanja i ograničenja podataka
U određenim slučajevima, Komisija odobrava odstupanja, dopuštajući državama članicama da prekorače ograničenje dušika navedeno u Direktivi o nitratima. Međutim, ta odstupanja često dovode do povećanja veličine stada i posljedično do viših razina proizvodnje stajskog gnoja. To narušava zdravlje tla i kvalitetu vode.
Štoviše, učinkovitost ograničenja primjene stajskog gnoja često je potkopana nedostatkom podataka. Komisija izvješćuje o podacima koji nedostaju ili su nepotpuni iz nekoliko država članica, što otežava njezinu sposobnost procjene primjene zahtjeva za gospodarenjem stajskim gnojem.
Zaključak
Trenutačno stanje zdravlja tla u EU zahtijeva učinkovitiju provedbu i korištenje dostupnih alata za održivo upravljanje poljoprivrednim tlima i stajskim gnojem. Uvjete vezane uz izravna plaćanja, ciljanje i financiranje dobrovoljnih mjera te korištenje odstupanja prema Direktivi o nitratima potrebno je kritički procijeniti i doraditi.
Štoviše, Komisija bi trebala poboljšati konsolidirane podatke na razini EU-a kako bi se omogućila preciznija procjena primjene zahtjeva za gospodarenje stajskim gnojem od strane država članica. Provedba ovih preporuka značajno će doprinijeti postizanju održivog upravljanja tlom u EU, podržavajući širi cilj održivosti okoliša.
