Gospodarenje otpadom u EU: infografika s činjenicama i brojkama

Autor:

Kategorija:

spot_img

Svake godine u EU nastane 2,2 milijarde tona otpada. Više od četvrtine (27%) je komunalni otpad: svakodnevni otpad koji općine prikupljaju i obrađuju, a koji uglavnom nastaje u kućanstvima. Podaci pokazuju da se količina otpada i način na koji se njime gospodari uvelike razlikuju u zemljama EU-a, uz lagan pomak prema recikliranju i smanjenju odlaganja.

Kako bi se smanjila količina otpada i njegov utjecaj na okoliš, Europska Unija je usvojila ambiciozne ciljeve o recikliranju i odlaganju otpada te radi na ambalažnom otpadu s ciljem promicanja održivog modela poznatog i kao kružno gospodarstvo.

Proizvodnja otpada u Europi po zemljama

Od 2018. do 2021. prosječna količina komunalnog otpada mjerena po glavi stanovnika porasla je u EU. Međutim, trendovi se razlikuju od države do države. Na primjer, dok se komunalni otpad po stanovniku povećao u većini zemalja EU-a, smanjio se na Malti, Cipru, Španjolskoj i Rumunjskoj.

U apsolutnom iznosu, količina komunalnog otpada po osobi bila je najveća u Austriji, Luksemburgu, Danskoj i Belgiji, a najmanja u Španjolskoj, Latviji, Hrvatskoj i Švedskoj. Bogatije zemlje proizvode više otpada po glavi stanovnika.

Prakse gospodarenja otpadom diljem EU-a

Prakse gospodarenja otpadom razlikuju se među zemljama EU-a. EU želi promicati sprječavanje otpada i ponovnu upotrebu proizvoda što je više moguće. Ako to nije moguće, preferira recikliranje (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi korištenje otpada za stvaranje energije. Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je jednostavno odlaganje otpada, primjerice na odlagalište, no to je najčešće najjeftinija mogućnost. Iako se količina proizvedenog otpada po glavi stanovnika povećala, poboljšao se način na koji upravljamo otpadom – s više recikliranja i kompostiranja te smanjenjem odlaganja.

Trendovi recikliranja, kompostiranja i spaljivanja

Prema statistikama iz 2021. godine, 49,6% cjelokupnog komunalnog otpada u EU-u se reciklira ili kompostira – povećanje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na 2017. EU je postavila cilj od 60% za ponovnu upotrebu i recikliranje komunalnog otpada do 2030. godine.

Njemačka, Bugarska, Austrija i Slovenija već su dosegle ili premašile ovaj cilj od 60%.

Odlaganje gotovo da i ne postoji u zemljama kao što su Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija, Luksemburg, Slovenija i Finska. Ovdje spaljivanje uz recikliranje igra važnu ulogu. Litva, Latvija, Irska, Italija, Francuska, Češka, Slovačka i Poljska također koriste spaljivanje i šalju trećinu ili manje svog otpada na odlagalište.

Evolucija odlagališta u zemljama EU

Udio odlagališta u EU smanjio se s 24% u 2017. na 18% u 2020. U skladu s EU Direktivom o odlagalištima, zemlje EU moraju smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagalište na 10% ili manje, od ukupnog proizvedenog komunalnog otpada, do 2035.

Praksa odlaganja otpada i dalje je popularna u istočnim i južnim dijelovima Europe. U Bugarskoj i na Malti je više od 70%. U Grčkoj, Cipru i Rumunjskoj iznosi više od 50%, dok je sada manje od 50% u Španjolskoj i Portugalu u odnosu na 2017.

Između 2017. i 2020. odlaganje se znatno smanjilo u Hrvatskoj (31 postotni bod), Poljskoj (31 postotni bod), Slovačkoj (30 postotnih bodova), Cipru (30 postotnih bodova), Grčkoj (20 postotnih bodova), Malti (20 postotnih bodova ) ) i Rumunjska (20 postotnih bodova).

Izvoz otpada izvan EU

EU također izvozi dio svog otpada. Godine 2021. izvoz otpada iz EU-a u zemlje koje nisu članice EU-a dosegnuo je 33 milijuna tona. To je povećanje od 77% u odnosu na 2004. godinu.

Većina otpada koji se izvozi izvan EU sastoji se od otpadaka od željeza i obojenih metala, kao i otpada od papira, plastike, tekstila i stakla. EU izvoz otpada od željeza i stakla ide uglavnom u zemlje članice OECD-a, dok izvoz otpada od obojenih metala, papirnog otpada, plastičnog otpada i tekstilnog otpada uglavnom ide u zemlje koje nisu članice OECD-a.

Godine 2021. 45 % otpada u EU-u otišlo je u Tursku (14,7 milijuna tona), a slijede Indija (2,4 milijuna tona), Egipat (1,9 milijuna tona), Švicarska (1,7 milijuna tona) i UK (1 ,5 milijuna tona).

EU se želi suprotstaviti ilegalnom izvozu i osigurati da se u zemljama odredišta otpadom upravlja na ekološki prihvatljiv način.

Rad parlamenta na postizanju kružnog gospodarstva

U listopadu 2022. EU Parlament je odobrio reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima kako bi se smanjila količina opasnih kemikalija u otpadu i proizvodnim procesima. Nova pravila uvest će stroža ograničenja, zabraniti određene kemikalije i spriječiti recikliranje zagađivača.

U veljači 2021. Parlament je usvojio rezoluciju o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo kojom se zahtijevaju dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, potpuno kružnog gospodarstva bez toksina do 2050., uključujući stroža pravila recikliranja i obvezujuće ciljeve za upotrebu materijala i potrošnja do 2030.

U studenom 2022. Europska komisija predložila je nova pravila o pakiranju na razini EU-a. Uključuje prijedloge za poboljšanje dizajna pakiranja, kao što je jasno označavanje, za promicanje ponovne uporabe i recikliranja te poziva na prijelaz na plastiku na biološkoj osnovi, biorazgradivu i kompostnu.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/society/20180328STO00751/waste-management-in-the-eu-infographic-with-facts-and-figures

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci