Kompostiranje biootpada, kao jedna od najstarijih tehnika recikliranja, ima ključnu ulogu u smanjenju metana i ostalih stakleničkih plinova koji doprinose globalnom zagrijavanju. Metan, kao jedan od plinova koji se oslobađa prilikom odlaganja otpada na odlagalištima, ima izuzetno štetnu ulogu za klimatske promjene zbog svoje visoke sposobnosti zadržavanja topline u atmosferi. Prema nekim procjenama, metan je odgovoran za oko 16% ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu. U usporedbi s ugljičnim dioksidom, metan je mnogo potentniji staklenički plin – ima oko 28 puta veću sposobnost zadržavanja topline u atmosferi tijekom prvih 100 godina nakon emisije. Metan u atmosferi reagira i sa drugim plinovima koji doprinose stvaranju kiselih kiša koje oštećuju šume, tla i vode te imaju dugoročne posljedice na ekosustave. Prema Nacionalnom inventaru stakleničkih plinova Republike Hrvatske, koji je objavljen 2021. godine, ukupne emisije metana u Hrvatskoj u 2019. godini iznosile su 3,3 milijuna tona CO2 ekvivalenta. Ove emisije dolaze iz različitih sektora, uključujući poljoprivredu, otpad, rudarstvo i proizvodnju energije. Sektor otpada predstavlja značajan izvor emisije metana u Hrvatskoj, s procijenjenih 625.148 tona CO2 ekvivalenta emisija metana u 2019. godini.
Kompostiranje utječe na smanjenje emisija metana na nekoliko načina. Kada se biootpad odlaže na odlagalištima, on se raspada u anaerobnim uvjetima (bez kisika), što uzrokuje stvaranje velikih količina metana koji zagađuju zrak i doprinose globalnom zagrijavanju. U prvom koraku, bakterije razgrađuju složene organske spojeve u jednostavnije spojeve, kao što su masne kiseline, amonijak, vodik i ugljični dioksid. U drugom koraku, metanogene bakterije nastavljaju proces fermentacije i pretvaraju vodik i ugljični dioksid u metan. Ovaj proces se zove metanogeneza. Metan se nakuplja u spremniku ili hrpi biootpada kao plin. Međutim, kada se biootpad kompostira, stvara se kiselo okruženje koje podržava razvoj korisnih mikroorganizama koji razgrađuju organsku tvar u hranjive sastojke za biljke. Ovaj proces proizvodi minimalne količine metana u odnosu na odlaganje otpada na odlagališta. Također, kada se kompost koristi kao gnojivo, on potiče rast biljaka, koje apsorbiraju CO2 iz atmosfere i smanjuju količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Ukratko, kompostiranje smanjuje emisije metana tako što se proces prirodne razgradnje organskog otpada odvija u sigurnim i kontroliranim uvjetima koji sprečavaju stvaranje velikih količina metana i drugih štetnih plinova.
