Rasipanje hrane je globalni problem koji ne samo da zagađuje okoliš, već pridonosi i klimatskim promjenama. Ipak, jedna je zemlja poduzela značajne korake u rješavanju ovog problema – Južna Koreja. Svojim inovativnim pristupom gospodarenju otpadom od hrane, Južna Koreja uspjela je zadržati većinu svoje odbačene hrane izvan odlagališta i spalionica, dajući primjer koji svijet slijedi.
Utjecaj bacanja hrane na okoliš
Prije nego što se zadubimo u rješenje Južne Koreje, bitno je razumjeti utjecaj bacanja hrane na okoliš. Svake godine u svijetu se baci otprilike 1,4 milijarde tona hrane, od čega većina završi na odlagalištima. Kako ova hrana trune, oslobađa metan, snažan staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Osim toga, proizvodnja i transport bačene hrane također rezultiraju rasipanjem energije i resursa, što dodatno pogoršava klimatske promjene.
Južna Koreja zabranila ostatke hrane na odlagalištima
Južna Koreja ističe se kao zemlja koja je rano prepoznala hitnost rješavanja pitanja bacanja hrane. Prije gotovo 20 godina, zemlja je provela zabranu odlaganja ostataka hrane na odlagalištima, odluka koja je imala dalekosežne koristi za okoliš. Južna Koreja danas preusmjerava otprilike 90% svog otpada od hrane s odlagališta i spalionica, značajno smanjujući svoj doprinos emisiji stakleničkih plinova.
Troškovi i koristi južnokorejskog programa upravljanja otpadom od hrane
Uspjeh Južne Koreje u upravljanju otpadom od hrane ima svoju cijenu. Program, koji uključuje prikupljanje i preradu otpada od hrane, košta zemlju oko 600 milijuna dolara godišnje, prema Ministarstvu okoliša. Dok pojedinci i tvrtke plaćaju malu naknadu za odbacivanje svog otpada od hrane, troškovi programa pokazuju predanost potrebnu za rješavanje ovog hitnog problema.
Unatoč financijskim ulaganjima, stručnjaci smatraju da bi pristup Južne Koreje trebalo oponašati na globalnoj razini. Paul West, viši znanstvenik u Project Drawdownu, istraživačkoj skupini usmjerenoj na smanjenje emisija ugljika, tvrdi da primjer Južne Koreje naglašava potencijal smanjenja emisija u većem opsegu. Usvajanjem sličnih strategija, druge zemlje mogu značajno napredovati u borbi protiv klimatskih promjena.
Evolucija južnokorejskog sustava upravljanja otpadom od hrane
Južnokorejsko putovanje prema učinkovitom upravljanju otpadom od hrane počelo je prepoznavanjem problema i potrebe za promjenom. Planinski teren zemlje ograničavao je broj odlagališta koja bi se mogla izgraditi i njihovu blizinu stambenim područjima. Zbog toga su se ostaci hrane često zakopavali uz ostalo smeće, što je dovelo do neugodnih mirisa i zagađenja okoliša.
Katalizator promjene došao je iz pritužbi stanovnika koji žive u blizini odlagališta otpada.
Uloga lokalnih vlasti i objekata
Kako bi sveobuhvatno riješile problem, lokalne vlasti u Južnoj Koreji izgradile su stotine objekata namijenjenih preradi otpada od hrane. Ovi objekti igraju vitalnu ulogu u prikupljanju, transportu i pretvaranju odbačene hrane u vrijedne resurse. Potrošači, vlasnici restorana, vozači kamiona i drugi čine mrežu koja olakšava učinkovito upravljanje otpadom od hrane.
Proces prerade otpada od hrane
Proces pretvaranja otpada od hrane u vrijedne resurse uključuje nekoliko koraka. U postrojenju za preradu u okrugu Dobong, otpad se pažljivo razvrstava. Kruti dijelovi kao što su kosti, sjemenke i ljuske ručno se biraju, dok se plastične vrećice i drugi predmeti koji se ne mogu usitniti uklanjaju i spaljuju. Preostali otpad melje se u sitne komadiće, a potom peče i dehidrira.
Tijekom ovog procesa vlaga se skuplja i šalje u postrojenje za obradu vode, gdje se koristi za proizvodnju bioplina. Pročišćena voda ispušta se u obližnje potoke, čime se osigurava minimalan utjecaj na okoliš. Konačni proizvod je suhi, smeđi prah bogat proteinima i vlaknima, koji služi kao dodatak hrani za kokoši i patke. Postrojenja Južne Koreje daju ovu hranjivim tvarima bogatu stočnu hranu svim zainteresiranim poljoprivrednicima.
Različiti pristupi gospodarenju otpadom od hrane u Južnoj Koreji
Dok postrojenje Dobong slijedi specifičan proces transformacije, druge tvornice u Južnoj Koreji koriste različite tehnike. Na primjer, postrojenje za bioplin u Goyangu koristi anaerobnu digestiju za razgradnju otpadne hrane i stvaranje bioplina. Bioplin se zatim prodaje lokalnom komunalnom poduzeću za grijanje tisuća domova. Preostala čvrsta tvar miješa se s drvnom sječkom kako bi se dobilo gnojivo, koje se također daje poljoprivrednicima.
Svaki pristup ima svoje jedinstvene prednosti i doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova. Istraživači su otkrili da svaka tona otpada od hrane koja trune na odlagalištu emitira stakleničke plinove ekvivalentne 360kg ugljičnog dioksida. Pretvaranjem otpada od hrane u bioplin, Južna Koreja učinkovito prepolovljuje te emisije.
Izazovi i kritike južnokorejskog programa
Iako je južnokorejski program upravljanja otpadom od hrane postigao izuzetan uspjeh, još uvijek nije u potpunosti postigao svoj cilj smanjenja količine odbačene hrane. Podaci Ministarstva okoliša pokazuju da je količina otpada od hrane u zemlji ostala relativno stabilna tijekom godina. Ovo naglašava potrebu za kontinuiranim naporima za podizanje svijesti i poticanje promjene ponašanja kako bi se spriječilo bacanje hrane na prvom mjestu.
Uloga tehnologije i sudjelovanje građana
Tehnologija igra ključnu ulogu u južnokorejskom sustavu upravljanja otpadom od hrane. Stambeni kompleksi diljem zemlje implementirali su pametna rješenja za gospodarenje otpadom, gdje se stanovnicima izdaju kartice za skeniranje prilikom odlaganja otpada od hrane. Kanta važe odbačenu hranu, a stanovnici dobivaju mjesečni račun na temelju svoje potrošnje. Ovaj sustav ne samo da pojednostavljuje proces prikupljanja, već i podiže svijest o individualnim navikama bacanja hrane.
Sudjelovanje građana ključno je za uspjeh svakog programa gospodarenja otpadom. Južnokorejci su prihvatili odgovornost odvajanja otpada od hrane i razvili kulturu smanjenja otpada. Pristupačna cijena programa učinila ga je dostupnim svima, osiguravajući široko sudjelovanje i predanost smanjenju bacanja hrane.
Globalni utjecaj i naučene lekcije
Inovativni pristup Južne Koreje upravljanju otpadom od hrane privukao je međunarodnu pozornost. Vlade Kine, Danske i drugih zemalja posjetile su Južnu Koreju kako bi proučile njezina postrojenja i procese. Grad New York se godinama pridržava korejskog sustava i planira implementirati slične mjere koje nalažu odvajanje otpada od hrane od ostalog smeća.
Uspjeh južnokorejskog programa služi kao inspiracija za druge zemlje i gradove diljem svijeta. Iako financijska ulaganja mogu biti značajna, dugoročne koristi za okoliš daleko nadmašuju troškove. Usvajanjem modela Južne Koreje, države mogu značajno smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i postići značajan napredak u rješavanju problema klimatskih promjena.
Zaključak
Predanost Južne Koreje rješavanju problema bacanja hrane predstavlja izvanredan primjer za svijet. Zabranom ostavljanja ostataka hrane na odlagalištima i provedbom sveobuhvatnog programa gospodarenja otpadom, zemlja preusmjerava većinu svog otpada od hrane prema vrijednim resursima poput stočne hrane, gnojiva i bioplina. Iako postoje izazovi i kritike, ukupni uspjeh programa Južne Koreje pokazuje važnost tehnološkog napretka, sudjelovanja građana i predanosti vlade u rješavanju globalnih ekoloških pitanja. Dok druge zemlje traže učinkovita rješenja za borbu protiv bacanja hrane i klimatskih promjena, model Južne Koreje nudi neprocjenjive lekcije i inspiraciju za održivu budućnost.
