Nedavna objava ambicioznog plana grada New Yorka za implementaciju sakupljanja komposta uz cestu za sve stanovnike do kraja 2024. služi kao revolucionarni poduhvat u urbanom kompostiranju. Kako program ima za cilj postati najveći te vrste u Sjedinjenim Državama, on utjelovljuje strategiju učinkovitosti i inkluzivnosti, nudeći vrijedne lekcije za druge regije diljem svijeta, uključujući Hrvatsku.
Projekt New Yorka je jedinstven, posebno zbog svoje univerzalne pokrivenosti, koja ne zahtijeva prijavu za program. Građani će imati priliku bez napora doprinijeti održivom gospodarenju otpadom, jednostavnim iznašanjem svog organskog otpada na dane recikliranja. Sakupljat će se lišće, dvorišni ostaci, ostaci hrane te uprljanog papira putem kamiona s dvije komore.
Program kompostiranja pokazuje brojne prednosti, kako ekonomske tako i ekološke. U samo prva tri mjeseca, pilot projekt u Queens županiji preusmjerio je sa odlagališta skoro 6000 tona organskog materijala koji se može kompostirati. Nadalje, proaktivni pristup programa kontroli najezde štakora smanjenjem bacanja hrane izvrstan je primjer kako kompostiranje doprinosi sveukupnom zdravlju i čistoći gradova.
Ovakav inovativan i sveobuhvatan program mogao bi poslužiti kao neprocjenjiv model hrvatskim županijama i gradovima koje nastoje poboljšati gospodarenje organskim otpadom. Evo kako:
Lokalni odvoz: Primjenom modela New Yorka, hrvatske županije i gradovi mogli bi organizirati redovit odvoz organskog otpada uz cestu, smanjujući količinu koja se šalje na odlagališta i promovirati kompostiranje na lokalnoj razini. Ovu bi inicijativu trebalo popratiti snažnim kampanjama podizanja javne svijesti kako bi se potaknulo sudjelovanje građana.
Partnerstva s lokalnim kompostanama: Za daljnje promicanje kompostiranja, županije i gradovi mogli bi uspostaviti suradnju s lokalnim kompostanama. Te bi tvrtke mogle pomoći u prikupljanju otpada, proizvodnji komposta, pa čak i organizirati radionice ili seminare za edukaciju javnosti o važnosti kompostiranja.
Usklađenost sa zakonima EU: S obzirom na članstvo Hrvatske u EU, važno je svaku inicijativu kompostiranja uskladiti s propisima EU. Paket EU-a o kružnom gospodarstvu uključuje ciljeve gospodarenja otpadom kojima bi zemlje članice trebale težiti, uključujući cilj od 65 % recikliranja komunalnog otpada do 2035. te cilj odlaganja do najviše 10 % komunalnog otpada na odlagališta. Kompostiranje igra ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva.
Pametne kante za kompostiranje: oslanjajući se na inicijativu New Yorka, Hrvatska bi mogla uvesti pametne kante za kompostiranje u gusto naseljenim područjima. Ove kante, dostupne 24 sata dnevno putem mobilne aplikacije, mogu povećati sudjelovanje u kompostiranju, posebno u zajednicama koje su tradicionalno nedovoljno opskrbljene.
Ulaganje u održivost: Kao što se New York obvezao na značajna ulaganja u svoje napore za održivost, hrvatske županije i gradovi moraju učiniti isto. Omogućavanjem odgovarajućeg financiranja i zakonodavne potpore, županije i gradovi mogu osigurati dugotrajnost i uspjeh svojih programa kompostiranja.
Usmjerenost EU-a na održivo gospodarenje otpadom i hitnost klimatske krize čine ključnim za Hrvatsku, kao i za druge države članice, provedbu učinkovitih programa kompostiranja. Učeći iz opsežnog projekta kompostiranja u New Yorku, Hrvatska može poduzeti značajne korake prema zelenijoj budućnosti, poboljšanju kvalitete života svojih građana i ispunjavanju svoje obveze prema održivosti okoliša i pravednosti.
Problemi u uspostavi sličnog programa
Nedostatak suradnje:
U mnogim hrvatskim županijama i gradovima nedostatak suradnje između lokalnih vlasti i kompostana značajna je prepreka učinkovitom kompostiranju. Nepostojanje suradnje koči razvoj učinkovitih strategija gospodarenja otpadom. Poučeni iz projekta kompostiranja u New Yorku, Hrvatska bi mogla naglasiti stvaranje partnerstava s kompostanama i ostalih sudionika radi zajedničkog upravljanja organskim otpadom. Uključivanjem tih tvrtki u planiranje i provedbu, može se iskoristiti stručnost i resursi privatnog sektora, potičući sinergijski odnos koji koristi svim stranama.
Izgradnja povjerenja u kompostane:
Povjerenje u tvrtke koje se bave kompostiranjem ključno je za uspjeh svakog programa kompostiranja. Međutim, to povjerenje u Hrvatskoj često nedostaje zbog zabrinutosti oko transparentnosti i učinkovitosti te nepovjerenja i needuciranosti stanovništva o navedenom problemu.
Jasna vizija i zakonodavstvo:
Nedostatak jasne vizije i dosljednog zakonodavstva u vezi s kompostiranjem od strane hrvatske vlade spriječio je razvoj snažnih programa kompostiranja. Bez jasnih smjernica ili ciljeva, županije, gradovi i kompostane bore se za uspostavu učinkovitih strategija.
Vlada bi se trebala okrenuti uspješnim programima kompostiranja poput programa New Yorka i onih koje je EU odobrila kao nacrte za zakonodavstvo. Mogli bi uspostaviti definirane ciljeve za preusmjeravanje i recikliranje otpada, postaviti standarde za kvalitetu komposta i stvoriti poticaje za kompostiranje, kako na individualnoj tako i na razini županija i gradova te u privatnom sektoru.
Štoviše, bilo bi korisno da vlada osigura jasan plan za postizanje ovih ciljeva, uključujući vremenske okvire, resurse i strategije za javno obrazovanje. To bi javnim i privatnim sudionicima pružilo dosljedan okvir za usmjeravanje svojih napora i mjerenje rezultata.
Zaključno, za uspostavu uspješnog programa kompostiranja u Hrvatskoj, ključni elementi uključuju duh suradnje, izgradnju povjerenja javnosti i uspostavu jasnog i podržavajućeg zakonodavstva. Ovi čimbenici, u kombinaciji s lekcijama iz uspješnih inicijativa za kompostiranje kao što je New York, mogu pomoći Hrvatskoj da postigne svoje ciljeve gospodarenja otpadom i značajno doprinijeti održivijoj budućnosti.
