U suvremenoj poljoprivredi i upravljanju zemljištem, izazovi očuvanja i unaprjeđenja kvalitete tla dobivaju sve veći značaj. Ovi izazovi postaju posebno važni u svjetlu globalnih problema kao što su klimatske promjene i degradacija tla. Erozija i iscrpljenost tla ugrožavaju kako plodnost tako i ukupnu produktivnost usjeva. Ti problemi su najočitiji na područjima gdje se prakticira intenzivna poljoprivreda, često na načine koji nisu održivi. Istraživanja pokazuju da tehnike kao što su no-tillage (minimalna obrada tla) mogu smanjiti eroziju za čak 40%. Osim toga, metode poput izgradnje terasa, sadnje drveća i primjene tehnika za zadržavanje vlage doprinose smanjenju erozije uzrokovane vodom, jednog od najvećih uzročnika degradacije tla (Basic et al., 2004). U takvom kontekstu, kompostiranje mulja iz otpadnih voda nudi zanimljivu alternativu. Ovaj organski materijal ne samo da je bogat hranjivim tvarima potrebnim za rast biljaka, već i pomaže u smanjenju upotrebe sintetičkih gnojiva i pesticida, što je dodatna prednost za okoliš. Primjena kompostiranog mulja može učiniti tlo otpornijim na eroziju, poboljšati njegovu strukturu i kapacitet zadržavanja vode. Proces kompostiranja uključuje kombinaciju mulja s materijalima poput piljevine, slame ili zelenog otpada, s ciljem optimizacije omjera ugljika i dušika. Nakon što je proces završen, rezultat je stabilan kompost bogat esencijalnim hranjivim tvarima poput dušika, fosfora i kalija, ali i korisnim mikroorganizmima. Kompostiranje mulja ima mnoge prednosti, uključujući i ekološke. Primjena ovakvog komposta može ne samo unaprijediti kvalitetu tla, već i smanjiti količinu otpada koji završava na odlagalištima, te doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Održive tehnike poput primjene kompostiranog mulja mogu biti ključne u očuvanju i poboljšanju plodnosti tla te ukupne produktivnosti usjeva (Caon & Vargas, 2017; Alewell et al., 2020; Günal et al., 2015; Sayara et al., 2020).
Za bolje razumijevanje praktične implikacije primjene različitih vrsta komposta u poljoprivredi, potrebno je poznavati osnovne karakteristike. Tablica 1 pruža komparativni uvid u različite parametre komposta od komunalnog otpada i kanalizacijskog mulja, temeljeno na istraživanju Lakhdar et al. iz 2010. godine.
Tablica 1. Karakteristike komposta od miješanog otpada i kanalizacijskog mulja (prikazani kao srednje vrijednosti i standardne devijacije u 3 ponavljanja) prema Lakhdar et al., 2010
Parametar | Kompost od komunalnog otpada | Kanalizacijski mulj |
pH | 7,90±0,04 | 7,07±0,50 |
EC (µS cm-1) | 8·103±40 | 1,01• 103±50 |
C (g kg-1) | 130±22 | 272±20 |
N (g kg-1) | 11,4±0,6 | 38,7±8,0 |
C/N | 11,4±1,8 | 7,0±0,8 |
P2O5 (g kg-1) | 0,24±0,01 | 0,10±0,01 |
K+ (g kg-1) | 1,80±0,09 | 0,85±0,05 |
Cu2+(mg kg-1) | 91,6±13,2 | 284,0±2,3 |
Pb2+(mg kg-1) | 251,6±12,1 | 101,7±2,9 |
Zn2+(mg kg-1) | 290,2±11,1 | 592,7±21,7 |
pH – mjera kiselosti ili alkalnosti; EC – električna vodljivost; C – koncentracija ugljika; N – Koncentracija dušika; C/N – omjer ugljika i dušika; P2O5 – Koncentracija fosfatnih iona; Koncentracija K+ -kalijevih iona; Cu2+ – Koncentracija bakrovih iona; Pb2+ – Koncentracija olovnih iona; Zn2+ – Koncentracija cinkovih iona.
Autori ističu da kompost od komunalnog otpada i kompostirani kanalizacijski mulj donose multifunkcionalne prednosti tlu, poboljšavajući njegova fizička, kemijska i biološka svojstva. Primjena ovih organskih dodataka pozitivno se odražava na mikrobiološku aktivnost tla, čime se neutraliziraju negativni efekti saliniteta, što je potkrijepljeno opaženim povećanjem u enzimskim aktivnostima tla, pouzdanim pokazateljima biološke vitalnosti.
Kompostiranje, posebno korištenje kanalizacijskog mulja kao komposta, predstavlja inovativni alat za suzbijanje tlo-ekoloških problema poput erozije i degradacije hranjivih tvari. Ovi organski dodaci ne samo da obogaćuju tlo hranjivim tvarima i mikroorganizmima, već također smanjuju potrebu za korištenjem umjetnih gnojiva i pesticida, donoseći tako dodatne ekološke prednosti poput smanjenja otpada i emisije stakleničkih plinova. No, upotreba komposta nosi i određene rizike, uključujući moguću kontaminaciju teškim metalima. Stoga, održivo upravljanje tla zahtijeva promišljen pristup koji uravnotežuje fertilizacijske koristi i potencijalne ekološke rizike. Integrirana strategija koja kombinira primjenu komposta sa drugim održivim tehnikama upravljanja tla pojavljuje se kao ključni okvir za budućnost održive poljoprivrede.
Literatura:
- Alewell, C., Ringeval, B., Ballabio, C., Robinson, D. A., Panagos, P., & Borrelli, P. (2020). Global phosphorus shortage will be aggravated by soil erosion. Nature Communications, 11(1). https://doi.org/10.1038/s41467-020-18326-7
- Basic, F., Kisic, I., Mesic, M., Nestroy, O., & Butorac, A. (2004). Tillage and crop management effects on soil erosion in central Croatia. Soil and Tillage Research, 78(2), 197–206. https://doi.org/10.1016/j.still.2004.02.007
- Caon, L., & Vargas, R. (2017). Threats to soils: Global trends and Perspectives. Global Soil Partnership Food and Agriculture Organization of the United Nations, Brajendra (Eds.) A Contribution from the Intergovernmental Technical Panel on Soils. Global Land Outlook Working Paper, 27. https://knowledge.unccd.int/sites/default/files/2018-06/17. Threats%2Bto%2BSoils__Pierzynski_Brajendra.pdf
- Günal, H., Korucu, T., Birkas, M., Özgöz, E., & Halbac-Cotoara-Zamfir, R. (2015). Threats to sustainability of soil functions in central and Southeast Europe. Sustainability (Switzerland), 7(2), 2161–2188. https://doi.org/10.3390/su7022161
- Lakhdar, A., Scelza, R., Scotti, R., Rao, M. A., Jedidi, N., Gianfreda, L., & Abdelly, C. (2010). The effect of compost and sewage sludge on soil biologic activities in salt affected soil. Revista de La Ciencia Del Suelo y Nutricion Vegetal, 10(1), 40–47. https://doi.org/10.4067/S0718-27912010000100005
- Sayara, T., Basheer-Salimia, R., Hawamde, F., & Sánchez, A. (2020). Recycling of organic wastes through composting: Process performance and compost application in agriculture. Agronomy, 10(11). https://doi.org/10.3390/agronomy10111838