Praksa recikliranja biološkog otpada u Europi: Life Biobest izvještaj

Autor:

Kategorija:

spot_img

Projekt LIFE BIOBEST ima za cilj identificirati i potvrditi trenutne najbolje prakse i instrumente upravljanja duž lanca gospodarenja biološkim otpadom (od proizvodnje do obrade) koji omogućuju proizvodnju kvalitetnog komposta i digestata te uspostaviti niz referentnih ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI), na temelju analize postojećih baza podataka i iskustava. Kroz međusobno povezanu suradnju stručnjaka iz relevantnih sektora, pružit će se rješenja za prevladavanje utvrđenih tehničkih, regulatornih, ekonomskih i ekoloških prepreka za široko prihvaćanje predloženih najboljih praksi.

Iako je zakonodavstvo EU-a o otpadu vrijedno pohvale po svom opsegu i razumijevanju, mjere povezane s recikliranjem biootpada ne provode se jednako unutar i među svim državama članicama. U nekim je područjima gospodarenje biološkim otpadom tek u povoju. Velika većina država članica EU-a, nažalost, ne ispunjava u potpunosti obvezu odvojenog prikupljanja iz 2024. u svim svojim općinama. Iako sustavi prikupljanja mogu postojati, prikupljanje i kvaliteta odvojeno prikupljenog materijala moraju se poboljšati, posebno za otpad od hrane. Okvirna direktiva o otpadu (WFD) i Direktiva o odlagalištima (LD) izravno ciljaju na gospodarenje biološkim otpadom i postoje unutar mnoštva međusektorskih političkih zakona, pokazujući da gospodarenje biološkim otpadom ima široke implikacije i može biti pokretač mnogih sektorskih politike. Biootpad je ključan za postizanje ciljeva recikliranja direktive o otpadu i odlagalištima.

Uoči mandata EU-a za odvojeno prikupljanje biootpada u siječnju 2024., LIFE BIOBEST identificira nedostatke u regulatornom okviru i sistemske prepreke koje ometaju učinkovito gospodarenje biološkim otpadom s visokim stopama hvatanja visokokvalitetnog materijala.

Važnost recikliranja biološkog otpada

Biološki otpad, poznat i kao organski otpad, odnosi se na bilo koji otpadni materijal koji potječe od živih organizama. To uključuje otpad od hrane, vrtni otpad, poljoprivredne ostatke i kanalizacijski mulj. Kada se biootpad odlaže na odlagališta, on se razgrađuje i oslobađa štetne stakleničke plinove, poput metana, koji doprinose globalnom zatopljenju. Recikliranjem biološkog otpada možemo spriječiti ispuštanje ovih plinova u atmosferu i iskoristiti vrijedne hranjive tvari i energiju koju sadrži.

Zakonodavstvo i politike koje potiču recikliranje biootpada u Europi

Europske zemlje prepoznale su važnost recikliranja biootpada i implementirale sveobuhvatne zakone i politike za promicanje pravilnog gospodarenja. Okvirna direktiva Europske unije o otpadu postavlja smjernice za države članice za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje otpada, uključujući bio-otpad. Osim toga, Paket za kružno gospodarstvo ima za cilj povećati stope recikliranja biološkog otpada kako bi se smanjilo oslanjanje na odlaganje i spaljivanje.

Infrastruktura za recikliranje biološkog otpada

Jedan od ključnih čimbenika koji pridonose uspjehu Europe u recikliranju biološkog otpada njezina je snažna infrastruktura. Europske zemlje uložile su velika sredstva u razvoj postrojenja za kompostiranje i anaerobnu digestiju. Kompostiranje uključuje prirodnu razgradnju organskog otpada, dok anaerobna digestija koristi mikroorganizme za razgradnju otpada u nedostatku kisika. Ovi procesi ne samo da preusmjeravaju biootpad s odlagališta, nego također proizvode vrijedan kompost i bioplin, koji se mogu koristiti kao obnovljivi izvori energije.

Najbolji primjeri iz prakse u prikupljanju biootpada

Učinkoviti sustavi prikupljanja biološkog otpada igraju ključnu ulogu u osiguravanju uspjeha inicijativa za recikliranje. Europske zemlje implementirale su različite strategije za poticanje kućanstava, poduzeća i institucija da odvajaju svoj biootpad od ostalih tokova otpada. To uključuje pružanje spremnika za odvojeno prikupljanje, ponudu poticaja za sudjelovanje i podizanje svijesti o ekološkim prednostima recikliranja. Ove su inicijative rezultirale višim stopama prikupljanja i smanjenom kontaminacijom biološkog otpada, što je dovelo do boljih rezultata recikliranja.

Kompostiranje: Zatvaranje kruga hranjivih tvari

Kompostiranje je prirodni proces koji pretvara bio-otpad u kompost bogat hranjivim tvarima, koji se može koristiti kao dodatak tlu u poljoprivredi i uređenju okoliša. Europske zemlje implementirale su uspješne programe kompostiranja, koristeći različite tehnike kao što su kompostiranje na otvorenom, kompostiranje na statičnim hrpama i kompostiranje u posudama. Ove metode osiguravaju pravilnu razgradnju organskog otpada uz održavanje optimalnih uvjeta za aktivnost mikroba. Dobiveni kompost poboljšava plodnost tla, smanjuje potrebu za sintetičkim gnojivima i zatvara krug hranjivih tvari u poljoprivredi.

Anaerobna digestija: pretvaranje otpada u energiju

Anaerobna digestija je proces koji pretvara biootpad u bioplin, obnovljivi izvor energije, djelovanjem mikroorganizama u okruženju bez kisika. Europske zemlje prihvatile su anaerobnu digestiju kao održivo rješenje za gospodarenje biološkim otpadom. Bioplin proizveden tijekom procesa može se koristiti za proizvodnju električne energije, topline ili čak goriva za vozila. Preostali digestat je gnojivo bogato hranjivim tvarima koje se može koristiti u poljoprivredi, čime se dovršava krug kružnog gospodarstva.

Inovativne tehnologije u recikliranju biootpada

Tehnološki napredak odigrao je značajnu ulogu u poboljšanju učinkovitosti i djelotvornosti recikliranja biootpada. Europske zemlje prihvatile su inovativne tehnologije kao što je mehaničko-biološka obrada, koja kombinira mehaničko razvrstavanje s biološkim procesima za oporabu vrijednih resursa iz miješanih tokova otpada. Osim toga, tehnologije u nastajanju poput pirolize i hidrotermalne karbonizacije obećavaju u pretvaranju biootpada u biogoriva i biougljen, dodatno smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i promičući zeleniju budućnost.

Studije slučaja: Priče o uspjehu u recikliranju biootpada

Nekoliko europskih zemalja pokazalo je izvanredan uspjeh u recikliranju biološkog otpada. Istražimo neke studije slučaja kako bismo razumjeli strategije i prakse koje su dovele do njihovih postignuća.

Studija slučaja 1: Njemačka

Njemačka je nadaleko priznata kao predvodnica u recikliranju biološkog otpada. Država je implementirala sveobuhvatan sustav gospodarenja otpadom, uključujući odvojeno prikupljanje biootpada, kompostiranje i anaerobnu digestiju. Uz stroge propise i poticaje za recikliranje, Njemačka je postigla visoke stope recikliranja i značajno smanjila svoju ovisnost o odlaganju otpada.

Studija slučaja 2: Nizozemska

Nizozemska je usvojila inovativan pristup recikliranju biološkog otpada, fokusirajući se na postrojenja za decentraliziranu anaerobnu digestiju. Ova mala postrojenja smještena su u blizini izvora biootpada, smanjujući troškove prijevoza i smanjujući emisije stakleničkih plinova. Proizvedeni bioplin koristi se za proizvodnju električne energije, topline i biometana za vozila, čime se pridonosi ciljevima zemlje u pogledu obnovljive energije.

Studija slučaja 3: Austrija

Austrija je prihvatila holistički pristup recikliranju biootpada integrirajući ga u svoj sustav održivog gospodarenja otpadom. Zemlja promiče odvajanje biootpada na izvoru, koji se zatim obrađuje anaerobnom digestijom i kompostiranjem. Dobiveni bioplin i kompost koriste se u različitim sektorima, uključujući proizvodnju energije i poljoprivredu, pridonoseći ciljevima austrijskog kružnog gospodarstva.

Zaključak

Recikliranje biološkog otpada održivo je rješenje za upravljanje organskim otpadom i ublažavanje utjecaja odlaganja na okoliš. Europske zemlje pokazale su hvalevrijedne napore u provedbi učinkovite prakse recikliranja biološkog otpada, postavljajući primjer ostatku svijeta. Ulaganjem u infrastrukturu, provedbom pratećeg zakonodavstva i usvajanjem inovativnih tehnologija, Europa se etablirala kao predvodnik u gospodarenju otpadom. Dok gledamo u budućnost, ključno je da druge nacije uče iz ove najbolje prakse i rade na održivijem i zelenijem planetu.

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci