Znanstvenici s Istraživačkog instituta u Nyíregyházi (Mađarska) objavili su rezultate dugogodišnjeg istraživanja koji pokazuju kako pravilna primjena komposta dobivenog iz otpadnog mulja može značajno poboljšati kvalitetu pjeskovitog tla. Istraživanje provedeno tijekom 20 godina donosi ohrabrujuće rezultate za poljoprivrednike koji se bore s problemom nekvalitetnog pjeskovitog tla.
Inovativno rješenje za dva problema
Otpadni mulj predstavlja izazov za mnoge zajednice – samo u županiji Szabolcs-Szatmár-Bereg u Mađarskoj godišnje se proizvede oko 9000 tona suhog mulja. Istovremeno, regija Nyírség ima drugo najveće područje pjeskovitog tla u Mađarskoj kojem je prijeko potrebno obogaćivanje organskim tvarima. Znanstvenici su odlučili istražiti može li se od ovog otpada napraviti koristan proizvod koji bi pomogao poljoprivrednicima.
Što su točno istraživali?
Tim znanstvenika pratio je učinke komposta od otpadnog mulja na različite aspekte kvalitete tla. Kompost su primjenjivali svake treće godine u različitim dozama (0, 9, 18 i 27 tona po hektaru) na pokusnim poljima gdje su uzgajali raž, raž s dlakavom grahoricom i kukuruz. Posebno su pratili kako kompost utječe na količinu i omjere ključnih elemenata u tlu – ugljika, dušika, fosfora i sumpora, te na aktivnost enzima u tlu koji su pokazatelji mikrobiološke aktivnosti.
Značajna poboljšanja kvalitete tla
Rezultati su pokazali da redovita primjena komposta značajno poboljšava svojstva tla. pH vrijednost tla porasla je s vrlo kiselih 4,38 na optimalnih 6,16 u tretmanima s najvišom dozom komposta. Sadržaj organske tvari u tlu povećao se za više od 37% u odnosu na netretirano tlo. Posebno je značajan porast dostupnog fosfora u tlu, koji se povećao čak šest puta u odnosu na kontrolne parcele.
Mikrobiološka aktivnost kao pokazatelj zdravlja tla
Istraživanje je pokazalo i značajan porast mikrobiološke aktivnosti u tlu, što je ključan pokazatelj njegovog zdravlja. Aktivnost enzima beta-glukozidaze, koji je važan za razgradnju organskih tvari, povećala se za više od 236% u tretmanima s najvišom dozom komposta. Ovo pokazuje da kompost ne samo da obogaćuje tlo hranjivima, već i potiče razvoj korisnih mikroorganizama koji dodatno poboljšavaju njegovu plodnost.
“Naši rezultati pokazuju da kompost od otpadnog mulja može biti učinkovito rješenje za poboljšanje kvalitete pjeskovitih tala, ali njegov učinak snažno ovisi o mikrobiološkoj aktivnosti i sastavu mikrobne zajednice u tlu,” zaključuju autori studije. Ovo istraživanje predstavlja važan korak prema održivijoj poljoprivredi i boljem gospodarenju otpadom, pokazujući kako se dva naizgled odvojena problema mogu pretvoriti u jedno rješenje.
SAVJETODAVNI PARTNER
