Korištenje manje količine kemijskih sredstava za zaštitu bilja

Autor:

Kategorija:

spot_img

Suzbijanje štetnih organizama koji oštećuju usjeve i biljke nužno je, kako za očuvanje sigurnosti hrane, tako i za osiguravanje održivog prihoda poljoprivrednicima za njihovu proizvodnju. Navedeno je svakako potrebno obavljati uz najmanji mogući rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Takav pristup u bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno korištenje prirodnih metoda kad god je to moguće, a upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja (SZB) kao zadnji mogući izbor, naziva se integrirano upravljanje štetnim organizmima (‘integrated pest management’ (IPM).

Krajem veljače ove godine, Europska komisija objavila je bazu podataka koja predstavlja pregled trenutno dostupnih metoda IPM-a, popraćenu studijom koja procjenjuje njihovu učinkovitost i izglede za njihovu daljnju primjenu. Ova baza podataka uključuje oko 1300 primjera praksi, tehnika i tehnologija kroz osam načela IPM-a koja su uspostavljena na razini EU-a i međunarodnoj razini, primjerice upotreba plodoreda i uravnotežene gnojidbe, praćenje štetnih organizama, ciljana i smanjena primjena i, što je još važnije, preferencija za nekemijske metode suzbijanja štetnih organizama bilja. Baza podataka također uključuje 273 “smjernice za pojedine kulture”. Smjernice su razvila nacionalna tijela država članica i javna tijela za provedbu zahtjeva IPM-a, a sve sukladno Direktivi 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Ovaj pregled primjera praksi pokazuje da postoji velik broj raznih mogućnosti prihvaćanja i provedbe IPM-a u zemljama EU-a. Ovaj paket alata namijenjen je poticanju nacionalnih tijela, poljoprivrednih savjetnika i dr. kao pomoć pri razvitku i provedi IPM pristupa nakon što ih prilagode lokalnim poljoprivrednim i agroklimatskim uvjetima. Baza podataka koja je na platformi Zajedničkog istraživačkog centra Europske Komisije (JRC – Joint Research Centre) za modeliranje podataka za ekonomiju resursa (DATAm), redovito će se ažurirati dodatnim primjerima.

Paralelno, provodi se studija kojom se istražuju trenutne prakse IPM-a i njihov potencijal da pomognu u smanjenju ovisnosti o kemijskim sredstvima za zaštitu bilja, ali i cijenu njihove provedbe te ukupnu učinkovitost. Studija također istražuje ključne čimbenike koji utječu na smanjenje ovisnosti o korištenju SZB te ključne prepreke vezane uz navedeno.Čini se kako pritisak civilnog društva, poticajan regulatorni okvir i povoljno gospodarsko okruženje predstavljaju pokretače za smanjenje uporabe pesticida koje često najbolje funkcionira u kombinaciji s drugim ciljevima, kao što su prakse očuvanja tla, smanjenje upotrebe gnojiva i pružanje usluga ekosustava, primjerice očuvanja oprašivača ili obnova prirodnih staništa. S obzirom na krivu percepciju koja nas navodi na mišljenje da ne postoji adekvatan broj održivih i pristupačnih alternativa konvencionalnim praksama, što je svakako glavna prepreka smanjenju naše ovisnosti o SZB. Kolektivna kupnja opreme ili ugovorna rješenja kroz proizvođačke organizacije, mogu biti dobra opcija za rješavanje možebitnih troškova povezanih s nekim alternativnim metodama zaštite bilja. Potpora na nacionalnoj razini i razini EU putem mjera informiranja i disperzije znanja za sve postojeće alternative i nove tehnologije ključna je za povećanje uspješne provedbe IPM-a. Trenutni toolbox predstavlja promicanje i podržavanje korištenja IPM-a od strane poljoprivrednika, kako to zahtijeva Direktiva 2009/128/EZ, ali i izvan njenih odredbi, na dobrovoljnoj osnovi. Strategija “Od farme do stola” postavlja dva cilja u smislu smanjenja uporabe pesticida: smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih SZB za 50% do 2030. i smanjenje uporabe opasnijih pesticida. Direktiva o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida pruža uvjete koje bi nacionalna tijela trebala postaviti kako bi poljoprivrednici i drugi profesionalni korisnici pesticida osigurali održivu uporabu pesticida. To uključuje korištenje pristupa integriranog upravljanja štetnim organizmima (IPM) postavljenih u osam općih načela. Kako bi se ojačala provedba ciljeva Direktive 2009/128/EZ, Komisija je u lipnju 2022. usvojila prijedlog Uredbe koja ju zamjenjuje. Navedena Uredba postavlja ciljeve EU-a za smanjenje korištenja pesticida i daje nacionalne ciljeve, kao i specifičnije zahtjeve na razini korisnika, uključujući IPM u obliku „smjernica za pojedine kulture“. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) uključuje nekoliko instrumenata za poljoprivrednike u njihovim nastojanjima da smanje upotrebu pesticida. Eko-sheme u okviru prvog stupa ZPP-a osiguravaju predviđeni proračun od najmanje 48,5 milijardi eura za ekološke i klimatske prakse, uključujući smanjenje pesticida i organsku poljoprivredu. Obveze upravljanja u okviru drugog stupa ZPP-a (ruralni razvoj) dolaze s predviđenim proračunom EU-a od najmanje 21,14 milijardi eura (dopunjeno nacionalnim sufinanciranjem). Drugim stupom također se može podržati ulaganja u preciznu poljoprivredu koja također doprinosi smanjenju uporabe pesticida. Tržišne mjere ZPP-a u sektorima voća i povrća ili vina mogu financirati zajedničke akcije za promicanje praksi kao što su integrirano suzbijanje štetnih organizama ili integrirana proizvodnja, ali i organsku proizvodnju. 

Ovdje moramo biti svjesni činjenice kako korištenje manje količine kemijskih sredstava za zaštitu bilja, osim što potencijalno dovodi do povećanja fizičke aktivnosti poljoprivrednika kroz aktivnosti primjene nekemijskih i drugih nekonvencionalnih metoda u proizvodnji bilja, također dugoročnije gledano, dovodi i do „ozdravljenja tla“ zasićenog pesticidima, a samim time blagotvorno djeluje na ljudski organizam te smanjuje troškove koje nam donosi nepažnja prema okolišu, što je svakako bonus za cjelokupno gospodarstvo.

SAVJETODAVNI PARTNER

Pročitajte više

Povezani članci