Uvod u rastući problem degradacije tla
Europa se suočava s alarmantnim problemom degradacije tla – između 60 i 70% europskih tala trenutno je u lošem stanju. Bez značajnih intervencija, procjenjuje se da bi do 2050. godine čak 90% globalnih tala moglo biti u nepovoljnom stanju. U tom kontekstu, Europska komisija je u srpnju 2023. predstavila prijedlog Zakona o praćenju tla (Soil Monitoring Law), koji ima za cilj uspostaviti sveobuhvatan okvir za praćenje i poboljšanje zdravlja tla diljem EU-a.
Trenutno stanje pregovora
Petnaest vodećih organizacija za zaštitu okoliša nedavno je izdalo zajedničku izjavu o tekućim pregovorima, naglašavajući hitnu potrebu za ambicioznim zakonodavstvom. Prema njihovom stajalištu, degradacija tla u Europi trenutno uzrokuje štetu od najmanje 97 milijardi eura godišnje, pri čemu su troškovi neaktivnosti šest puta veći od troškova djelovanja.
Ključni elementi predloženog zakona
Ciljevi i vremenski okvir
Zakon postavlja dugoročni cilj da sva tla u EU budu zdrava do 2050. godine. Ovo uključuje:
- Uspostavu koherentnog okvira za praćenje tla u svim državama članicama
- Smanjenje onečišćenja tla na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje
- Doprinos sprječavanju i ublažavanju učinaka klimatskih promjena
- Povećanje otpornosti na prirodne katastrofe
- Osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom
Sustav praćenja i upravljanja
Zakon predviđa uspostavu:
- Okruga za tlo (soil districts) u svakoj državi članici
- Nadležnih tijela za svaki okrug
- Sustava za praćenje zdravlja tla
- Registra onečišćenih lokacija
- Digitalnog portala za podatke o zdravlju tla
Održivo upravljanje tlom
Predloženi zakon zahtijeva od država članica:
- Definiranje praksi održivog upravljanja tlom
- Praćenje učinkovitosti mjera upravljanja
- Pružanje savjeta i obuke upraviteljima zemljišta
- Promicanje svijesti o dugoročnim koristima održivog upravljanja tlom
Glavni izazovi u pregovorima
Organizacije civilnog društva identificirale su nekoliko ključnih područja koja zahtijevaju jačanje u trenutnim pregovorima:
Pravno obvezujući ciljevi
Trenutni prijedlog ne uključuje pravno obvezujuće ciljeve, što mnogi stručnjaci smatraju ključnim nedostatkom. Organizacije pozivaju na uključivanje konkretnih, mjerljivih ciljeva s jasnim rokovima.
Bioraznolikost tla
Potrebno je snažnije naglasiti važnost bioraznolikosti tla i uključiti sveobuhvatne deskriptore za praćenje bioraznolikosti tla.
Sveobuhvatno rješavanje onečišćenja
Zakon bi trebao mandatirati praćenje i procjenu šireg spektra štetnih tvari, uključujući pesticide, PFAS, mikro- i nanoplastiku te farmaceutske i veterinarske proizvode.
Javno sudjelovanje
Iako sve tri institucije pokazuju opću zabrinutost za javno sudjelovanje, potrebno je dodatno ojačati mehanizme za sveobuhvatno sudjelovanje javnosti.
Zaključak i perspektive
Prijedlog Zakona o praćenju tla predstavlja značajan korak prema rješavanju degradacije tla u Europi. Međutim, uspjeh zakona ovisit će o snazi konačnog teksta i učinkovitoj provedbi na nacionalnoj razini. S obzirom da je 95% naše hrane izravno ili neizravno proizvedeno na tlu, vraćanje tla u zdravo stanje nije opcija već preduvjet za osiguravanje poljoprivredne proizvodnje, dostupnosti hrane i vode, ljudskog zdravlja, kružnog gospodarstva i klimatske stabilnosti u nadolazećim desetljećima.


