Uvod
Biootpad, kao prirodni ostatak iz poljoprivrede i gospodarstva, predstavlja važan resurs za povećanje organske komponente tla. Kompostiranjem biootpada dobiva se kompost, koji poboljšava strukturu i plodnost tla, potiče mikrobiološku aktivnost i zadržavanje vode te smanjuje potrebu za mineralnim gnojivima, pridonoseći održivoj poljoprivredi i kružnoj ekonomiji.
Kompost iz biootpada – alternativa izvora hranjiva za poljoprivredne kulture
Autori Ignat et al., (2023) proveli su istraživanje u ruralnom području Ilfov u Rumunjskoj te su analizirali tri vrste komposta s ciljem utvrđivanja njihove vrijednosti i utjecaja na sadržaj makroelementa u zobi uzgojenoj u stakleniku. Rezultati pokazuju da su svi komposti bili zreli i bez fitotoksičnosti, što je potvrđeno visokim indeksom klijanja (iznad 80%), što ih čini pogodnima za upotrebu kao gnojivo. Proizvedeni komposti su integrirani u tlo u različitim omjerima, a analize su pokazale da sve varijante s kompostom imaju veći sadržaj dušika i kalija u biljkama u odnosu na kontrolu, dok je sadržaj fosfora najviši u varijantama s kompostom od stelje i slame, a najniži u varijantama s kućnim kompostom. Sadržaj kalcija bio je niži u većini varijanti s kompostom, dok je magnezij uglavnom bio viši. Analize teških metala su pokazale da su sve vrste komposta sigurne za upotrebu jer nisu sadržavali kadmij, a ostali teški metali bili su unutar sigurnih granica. Kompostiranje biootpada omogućuje recikliranje organskog otpada, smanjenje potrebe za mineralnim gnojivima i unaprjeđenje kvalitete tla, čime se potvrđuje hipoteza da kompost može biti alternativa izvoru hranjiva za poljoprivredne kulture i važan korak prema održivoj poljoprivredi i kružnoj ekonomiji
Tablica 1. Fizikalno-kemijske karakteristike tla i komposta korištenog u istraživanju
Analizirani parametri Tlo C1 C2 C3 pH 5,89 7,14 7,1 8,36 Vlažnost (%) 19,3 47,21 42,69 44,64 Suha tvar (%) 80,7 52,59 56,31 55,36 C organski (%) 2,02 14,92 13,62 9,71 C:N 9,35 11,39 10,72 9,23 Nt (%) 0,22 1,31 1,27 1,04 N-NO3 (mg kg⁻¹ d,m,) 28,67 229 136 910 N-NH4⁺ (mg kg⁻¹ d,m,) 9,12 59,33 53,67 86 P (%) 0,16 1,47 1,62 0,46 K (%) – 1,23 1,48 1,48
Proizvodnja organskih gnojiva iz biootpada za potrebe ekološke poljoprivrede
Jakubus, (2022) provodi istraživanje u svrhu proizvodnje gnojiva iz biootpada. Analizirana su tri tipa organskih gnojiva: vermikompost (VC) od kuhinjskog otpada, kompost iz otpada poljoprivredne proizvodnje (C1) i kompost iz mješovitog otpada (C2). Ispitivanja su pokazala da su sva tri gnojiva vrijedan izvor organskog materijala i hranjivih tvari, pri čemu količine teških metala nisu prekoračile dopuštene standarde. VC je sadržavao najveću količinu organskog materijala, ali najmanje mikroelemenata. Kompost C2 odlikovao se najvećom količinom mikroelemenata, dok je kompost C1 bio najslabijeg kvaliteta s najmanje organskog materijala i hranjivih tvari, ali i najmanjom količinom olova. Sva gnojiva zadovoljavala su kriterije zrelosti, što je potvrđeno odgovarajućim omjerom ugljika i dušika (C:N omjer 10:1) i stupnjem polimerizacije većim od 1.
Tablica 2. Količine organske tvari (OM), huminskih tvari (CHS), labilnog ugljika (LC), kao i vrijednosti stupnja polimerizacije (DP) i optičke gustoće (Q4/6) dobivene za analizirana organska gnojiva
Organsko gnojivo OM (g·kg⁻¹) CHS LC C:N DP Q4/6 VC 494,9 34,4 0,97 10:1 1,1 8,12 C1 192,9 23,9 0,38 10:1 1,0 6,92 C2 357,9 31,3 1,18 10:1 1,2 6,92
Zaključak
- Kompostiranje biootpada pruža sigurnu i učinkovitu alternativu mineralnim gnojivima
- Upotreba komposta iz biootpada unaprjeđuje kvalitetu i plodnost tla, potiče mikrobiološku aktivnost, zadržavanje vode te doprinosi održivoj poljoprivredi i kružnoj ekonomiji.
- Svi analizirani tipovi organskih gnojiva zadovoljavaju kriterije zrelosti i sigurnosti, što ih čini pogodnim izvorom organskog materijala za ekološku poljoprivredu, uz smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
- Dodatna prednost je smanjenje količine otpada i potrebe za primjenom mineralnih gnojiva, čime se postiže dugoročno održivo upravljanje resursima i zaštita prirodnog okoliša.
Literatura
Ignat, G.-A., Dusa, M., Vrinceanu, N., 2023. Biowaste Compost – an Alternative Source of Nutrients for AgriculturalCrops. Sci. Pap. a-Agronomy 66, 726–732.
Jakubus, M., 2022. PRODUCTION OF FERTILIZERS FROM BIOWASTES FOR ORGANIC AGRICULTURE 7, 39–46.
SAVJETODAVNI PARTNER
